Brandenburški ministar unutarnjih poslova podržava kontroverzna odbijanja zahtjeva za azil

Brandenburški ministar unutarnjih poslova podržava kontroverzna odbijanja zahtjeva za azil

Spor oko odbijanja tražitelja azila na njemačkim granicama ponovno se rasplamsava. Brandenburški ministar unutarnjih poslova René Wilke (izvanstranački) govorio je nakon konferencije ministara unutarnjih poslova u Bremerhavenu i jasno rekao: Odbijene su potrebne kako bi se migracijska politika učinila strožom. On to pravda nedostatkom obvezujućih propisa s državama EU, prenosi rbb24.

Wilkeova izjava dolazi u eksplozivnom trenutku, jer je odluka berlinskog Upravnog suda proglasila odbijanja nedopuštenima. Sud je presudio da se tražitelji azila ne mogu vratiti bez pravilno provedenog dublinskog postupka. To je imalo dalekosežne posljedice za saveznu policiju, koja je 9. svibnja odbila tri somalijska tražitelja azila sa željezničke postaje u Frankfurtu (Odra), iako su podnijeli zahtjev za azil. Prema ZDF-u, savezna policija Poljsku je nazivala sigurnom trećom zemljom, ali to nije bilo dovoljno pravno utemeljeno.

Političke reakcije i zbivanja

Međutim, savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) nije impresioniran sudčevim odlukama i namjerava nastaviti s odbijanjima. Spomenuo je oko 25.000 odbijenica i oko 1000 privođenja od strane krijumčara. To je naišlo na različite reakcije: dok Michael Kellner iz Zelenih kritizira Dobrindtove postupke kao kršenje zakona, Lena Kotré iz AfD-a pozdravlja mjere, ali vidi potrebu za daljnjim djelovanjem.

Ministar unutarnjih poslova Wilke također izražava zabrinutost zbog planiranih kontrola s poljske strane. Poljski premijer Tusk najavio je da će i Poljska uvesti vlastite kontrole, što bi moglo izazvati značajne probleme za oko 12.000 dnevnih putnika iz Poljske. Brandenburški premijer Dietmar Woidke (SPD) već se bori za smanjenje tereta za putnike i poziva na treću traku na Autobahnu 12.

Detaljno pravna situacija

Berlinski upravni sud jasno je dao do znanja da nadležne njemačke vlasti moraju razjasniti koja je država članica EU odgovorna za postupak azila. Uredba Dublin III propisuje da tražitelji azila mogu podnijeti zahtjev samo u državi članici u koju su prvo ušli. Osobe koje podnose zahtjev za azil na teritoriju Njemačke ne mogu biti odbijene bez Dublinskog postupka, kao što objašnjava [BAMF](https://www.bamf.de/DE/Themen/AsylFluechtlingsschutz/AblaufAsylverfahrens/Dublin procedure/dublin procedure-node.html).

Do takvog odbijanja može doći samo u posebnim slučajevima, što Dobrindt nije mogao uvjerljivo dokazati zbog nedostatka jasne pravne osnove. Sudska odluka je trenutno privremena, što znači da Federalna policija zasad može nastaviti s odbacivanjem, ali postoji opasnost od moguće promjene ako se sudska praksa konsolidira.

Sve u svemu, rasprava o politici azila i povezanoj pravnoj osnovi i dalje će biti vruća tema u budućnosti, predstavljajući velike izazove i za politiku i za civilno društvo u Njemačkoj.