Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije: Gdje je proboj?

Mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije: Gdje je proboj?

Istanbul, Türkei - 3. lipnja 2025. mirovni pregovori između Ukrajine i Rusije još uvijek su na rubu. Prije tri tjedna, u Istanbulu održan je prvi izravni sastanak zaraćenih stranaka od 2022. godine, koji je uslijedio u drugom krugu razgovora u ponedjeljak, koji je, međutim, ostao bez značajnih rezultata. Ukrajina zahtijeva međunarodno nadzirano, bezuvjetno primirje 30 dana kao preduvjet za daljnje pregovore, dok Rusija odbacuje ovaj zahtjev kao neugodno. Ruska strana se boji da bi Kijev mogao upotrijebiti vatrenu pauzu kako bi se reorganizirao.

U pregovorima u Istanbulu, Rusi su predložili dvije varijante za prekid vatre. Prva varijanta predviđa potpuni odbitak ukrajinskih trupa iz priloženih područja Luhanska, Donjetka, Saporischschja i Chersona. Kontrola ovih regija već je značajno premještena u korist Rusije, a ruske trupe Luhanska gotovo su u potpunosti provjeravale i oko 70 posto. Cherson i Saporischschja kontroliraju samo Rusija, dok su glavne gradove na području još uvijek pod Ukrajinskom kontrolom. Druga varijanta Rusije zahtijeva zaustavljanje borbe duž trenutnog prednjeg staza, u kombinaciji s uvjetom da Ukrajina zaustavi svoju mobilizaciju i više ne prima strano oružje.

Razmjena zatvorenika i nadolazeći koraci

Unatoč neslaganju u vezi s prekidom vatre, postoji napredak u vezi s razmjenom ratnih zarobljenika. U prvom krugu rasprave 16. svibnja dogovorena je najveća razmjena rata, koja je uključivala 1.000 zatvorenika. Druga razmjena između dviju strana dogovorena je u ponedjeljak, u kojoj su uključeni ratni zarobljenici u dobi od 18 do 25 godina i ozbiljno ozlijeđeni ili bolesni zatvorenici.

Ukrajinski predstavnici već su objavili da je ruski "memorandum" koji sadrži zahtjeve za mogućim mirovnim rješenjem. To uključuje priznavanje regija koje je Rusija okupirala kao ruski teritorij i ukidanje svih ekonomskih sankcija protiv Rusije. Pored toga, Rusija zahtijeva da Ukrajina ostane neutralna i ne pridruži se NATO -u. Do sada su, međutim, u prošlosti odbijene sve maksimalne tvrdnje.

Politički flashbacks i međunarodne reakcije

Rasprava o mirovnim pregovorima opterećena je međusobnom krivicom. Dok Kremlj tvrdi da je Kijev zakonom ometao zakonom, Ukrajina tvrdi da bi se trebao vršiti pritisak na Rusiju kako bi se omogućila pregovori. DW činjenica provjera jasno daje do znanja da ne postoji ukrajinski zakon koji zabranjuje pregovore s Rusijom. U BBC -ovom intervjuu, sam ukrajinski predsjednik Selenskyj naglasio je potrebu da izvrši pritisak na Rusiju da postigne dogovor.

Međunarodni diplomati, uključujući kancelara Olafa Scholza, stoje iza želje za brzim mirom, dok stručnjaci poput Wolfganga Ischingera ističu da je uspješan pregovaranje moguće samo ako obje strane priznaju da vojna sredstva nisu oprezna. Drugi prijedlog za uspostavljanje sukoba došao je od turskog predsjednika Recep Tayyipa Erdogana, koji je donio samit s čelnicima obje zemlje i bivšim američkim predsjednikom Trumpom kako bi stvorio "središte mira" u Istanbulu.

Mirovni pregovori u Istanbulu pokazuju da unatoč postojećim sukobima postoji pokret u pregovorima. Međutim, ostaje da se vidi hoće li to dovesti do održivog mira s obzirom na složenost razgovora i potrebnih dugoročnih napora. Nadati se da će se stranke u bliskoj budućnosti približiti i otvoriti uspješan dijalog.

rp online izvještava da su mirovni pregovori suočeni s izazovima, dok je Br Događaji oko nastanka zastupnika. "https://www.dw.com/de/faktencheck-wer-freitens-s serdhenngen- und-Grud-akraine/A-70199466" Target = "_ blank"> DW , koji analiziraju kompliciranu situaciju između dviju zemalja.