Danska počinje kao predsjednica Vijeća EU-a: Usredotočite se na sigurnost i migracije!
Danska će preuzeti predsjedanje Vijećem EU 1. srpnja 2025. Članak pokriva pitanja sigurnosne politike i podršku Ukrajini.

Danska počinje kao predsjednica Vijeća EU-a: Usredotočite se na sigurnost i migracije!
Čini se da je 3. listopada 2025. kurs za europsku budućnost iznova postavljen. Danska će 1. srpnja 2025. preuzeti predsjedanje Vijećem Europske unije i središnji će fokus staviti na sigurnost kontinenta. O tome je izvijestio predstavništvo EU te očekuje bližu suradnju nakon tekućeg sukoba u Ukrajini. Danska premijerka Mette Frederiksen posljednjih se godina sve više okreće prema EU i sada se usredotočuje na stabilnost i opsežne vojne obveze.
“Imamo dobru ruku kada je riječ o odabiru tema”, čini se da misle odgovorni u Kopenhagenu. Nadolazeći summit EU-a 20. ožujka 2025. na dnevni red stavit će ključna pitanja o obrani i potpori Ukrajini. Posebno je važno da države članice zajedno pošalju snažan signal – ne samo za Ukrajinu, već i za Europu solidarnosti. Očekuje se da će Olaf Scholz nazočiti summitu posljednji put, naglašavajući ulogu Njemačke kao pionira u ponovnom naoružavanju, što je omogućeno proračunskim popuštanjem.
Usredotočite se na sigurnost i obranu
Danska planira povećati svoju vojnu potrošnju na preko 3% bruto domaćeg proizvoda do 2033. Na taj način zemlja želi osigurati svoje mjesto u obrambenoj politici temeljenoj na solidarnosti, koja se čini hitnijom nego ikad nakon ruskog napada na Ukrajinu. “Svaki dan je nešto na stolu”, izreka je teško mogla biti prikladnija kada je riječ o sigurnosnim pitanjima Europe. The summit EU raspravlja ne samo o ponovnom naoružavanju, već io jačanju gospodarstva i dugoročnoj potpori Kijevu. Posebno će Njemačka osigurati sedam milijardi eura za Ukrajinu 2025. godine, dok će druge velike članice poput Francuske i Italije morati smanjiti.
Pregovori o mirovnom sporazumu koji poštuje ukrajinske granice u punom su jeku. Europska komisija također planira osigurati do 150 milijardi eura za obranu kako bi se smanjila ovisnost o SAD-u. Uostalom, oko 300 milijardi eura privatne štednje svake godine odlije iz EU u inozemstvo, uglavnom u SAD. Ovdje postoji potreba za djelovanjem kako bi se privukla privatna ulaganja za projekte naoružanja i održive promjene.
Danska i budućnost Europe
Predsjedanjem EU Danska pokazuje da je spremna preuzeti odgovornost. Mette Frederiksen ne planira se usredotočiti samo na vojna pitanja, već se također želi pozabaviti izazovima migracijske politike na europskoj razini. Njihova namjera uspostavljanja stroge danske politike azila na razini EU-a potencijalno bi mogla biti prihvaćena u drugim državama članicama. Iz pristupa talijanskoj premijerki Giorgii Meloni jasno je da se u Europi ide novim, kohezivnim kursom.
Povjerenje u zajedničke političke strukture stavljeno je na kušnju zbog ratnog kaosa u Ukrajini koji je u tijeku. Ali s jasnim planom i spremnošću da se zajedno držimo i vojno i politički, trenutna kriza također bi mogla stvoriti priliku za snažnu i ujedinjenu Europu. Politolog Ulrik Pram Gad ističe da Danska ovisi o potpori SAD-a i snažnoj europskoj kičmi. Ta će suradnja biti ključna u nadolazećim mjesecima i godinama, posebice s obzirom na moguće izazove geopolitičkih napetosti.
Općenito, preostaje se nadati da će predanost Danske i nadolazeći sastanci na vrhu EU-a donijeti pozitivnu promjenu i dovesti Europu na pravi put. Događaji ove godine mogli bi biti ključni u otvaranju puta stabilnijoj i bolje branjenoj budućnosti.