Njemački zračni teret gubi zemlju: Fraport pod pritiskom!

Njemački zračni teret gubi zemlju: Fraport pod pritiskom!

Frankfurt, Deutschland - Industrija zračnog tereta u Njemačkoj suočava se s velikim izazovima. Nakon što je zračna luka Frankfurt morala podnijeti naslov kao najveću europsku teretnu aerodromu u Istanbul 2024. godine, situacija postaje sve kritičnija. Pierre Dominique Prümm, član uprave Fraport -a, komentirao je razvoj i upozorio na "crni alarm" koji se javlja u industriji kada su vidljiva samo crna područja prilikom utovara bačve. Jer to znači da bačve ne smiju promovirati ne -certificirani pošiljatelji. Osim toga, tehničke alternative ispitivanju u Njemačkoj još nisu odobrene, što procese još otežava.

Zračna luka Frankfurt zabilježila je omotnicu od gotovo dva milijuna tona u 2024. godine. Unatoč povećanju od 1,8 posto u odnosu na 2023. godine, njemački rast daleko zaostaje za globalnim rastom od 11,3 posto. Joachim Lang, generalni direktor Saveznog udruženja njemačkog upravljanja zračnim prometom (BDL), jasno je dao do znanja da se atraktivnost Njemačka smanjila kao mjesto za teret i da visoki troškovi i birokracija u Njemačkoj ugrožavaju konkurentnost. Godine 2024. na njemačkim zračnim lukama je istovareno i istovareno 4,8 milijuna tona zračnog tereta, što odgovara razini koja je postignuta u 2019. godini. Ipak, postoji alarmantni trend, jer sve više i više njemačkih špetničkih teretnih teretnih tereta više ne obrađuje svoje slijetanja putem domaćih aerodroma.

Natjecateljski tlak i alternativne strukture

Pritisak na njemačke zračne luke raste, posebno usprkos rastućim konkurentima kao što je zračna luka Leipzig/Halle, koja je također pod pritiskom, i zračna luka Liège, koja je dosegla 1,2 milijuna tona godišnje omotnice 2024. godine. Naknade za slijetanje u Frankfurtu su oko 1.500 eura, a ne samo 800 eura. Planiranje dugo i prümm doći do odgovornih saveznih ministarstava s konkretnim prijedlozima za poboljšanje situacije. To također uključuje potražnju za smanjenjem troškova lokacije, posebno za naknade za sigurnost leta koji su se udvostručili od 2019. godine.

Mnogo toga također ovisi o sporoj digitalizaciji, što dodatno ugrožava konkurentnost njemačkih zračnih luka. Carinske vlasti nisu u skladu s rastućim zahtjevima, posebno u e-trgovini. Sve manje i više programa, posebno iz azijskog prostora, zahtijevaju nove logističke strategije koje je tradicionalne tvrtke teško priuštiti. Dugo je upozorio na preuzimanje takvih strategija većih dilera poput Temu i Shein.

Tržište zračnog tereta u globalnom kontekstu

Tržište zračnog tereta promoviralo je manje tereta u 2023. nego prethodnih godina, što je posljedica normalizacije protoka robe nakon pandemije. Međunarodne struje također nisu više dinamične kao tijekom rekordne godine 2021. u Njemačkoj, posebno u Njemačkoj, samo se mali dio prevožene robe može naći u zračnom prometu, ali vrijednost je velika. Prema Statista, zračna luka Frankfurt najveća je teretna aerodrom u Njemačkoj, ali pad volumena zračnog tereta nakon 2021. može se jasno osjetiti. To čini izazove ispred kojih se njemačke zračne luke suočavaju sa sve kritičnijim.

Kako bi se ostalo konkurentno u međunarodnoj usporedbi, potrebna je temeljna reforma u liječenju carinskih i sigurnosnih standarda. Automatizacija procesa i uvođenje digitalnog sustava za obradu carinskih dokumenata samo su neki od prijedloga koji bi mogli pridonijeti povećanju učinkovitosti. Zabrane kontinuiranog noćnog leta u Frankfurtu također bi mogle inhibirati teretni promet i ograničiti konkurentnost.

Više informacija o trenutnim trendovima u zračnom teretnom prometu može se naći na Verkehrschau "https://de.statista.com/themen/7445/luftfrachverkehr/"> statista .