Dobrindt poziva na stroži kurs: summit o migracijama na Zugspitzeu!
Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt naglašava odgovornost Njemačke za EU u migracijskoj politici na Zugspitzeu 18. srpnja 2025.

Dobrindt poziva na stroži kurs: summit o migracijama na Zugspitzeu!
Danas, 18. srpnja 2025., važan sastanak na vrhu o migracijama pod vodstvom saveznog ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta (CSU) okupio se na Zugspitzeu, najvišoj planini u Njemačkoj. Zemlje sudionice – uključujući Njemačku, Francusku, Poljsku, Dansku, Češku Republiku i Austriju – suočavaju se s izazovom usklađivanja migracijske politike u Europi. Cilj je značajno smanjiti ilegalne migracije i stvoriti jedinstvene standarde kojima se želi smanjiti pritisak na nacionalne sustave. dnevne vijesti javlja da je Dobrindt na konferenciji za novinare istaknuo jedinstvo, čvrstinu i brzinu u migracijskoj politici.
Dobrindt je najavio da je Njemačka spremna preuzeti odgovornost u EU i krenuti naprijed. Središnja točka njegove izjave bila je usredotočenost na dosljedne deportacije, uključujući i krizne zemlje kao što su Sirija i Afganistan. Istodobno se žele više usredotočiti na napade kriminalnih krijumčarskih skupina i obuzdati protok novca iz tih mreža. Drugi je cilj poboljšati zaštitu vanjskih granica EU-a kako bi se odbijeni tražitelji azila mogli lakše vratiti. Dobrindt je također pozvao na masovno širenje agencije za zaštitu granica EU Frontex kako bi se ojačale operativne sposobnosti u upravljanju granicama, prenosi ZDF.
Europska suradnja i asimetrični prinosi
Ono što je Dobrindt posebno istaknuo je potreba za boljom koordinacijom između europskih partnera. Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner podržao je ovu zabrinutost i založio se za brže procedure azila i oštriji stav protiv ilegalnih ulazaka. Reformom direktive o povratku, koja je predložena u proljeće 2025., planira se ubrzati povratak osoba bez statusa zaštite. Europski parlament već je odobrio novu graničnu proceduru za odluke o azilu u travnju 2024., koja je namijenjena pojednostavljenju zahtjeva za tražitelje azila i vraćanje odbijenih zahtjeva, objašnjava EU parlament.
Ali nisu svi glasovi pozitivni. Kritičari poput predstavnice za izbjeglice Natalie Pawlik (SPD) pozivaju na modernizaciju i integraciju umjesto daljnje izolacije. Crkvene organizacije upozoravaju na učinke strožih mjera i zalažu se za legalne pristupne rute za izbjeglice. U tom kontekstu, uklanjanje poveznice za deportacije smatra se kritičnim jer bi to moglo značiti da više ljudi može biti deportirano u treće zemlje bez potpore.
Trenutačni brojevi azilanata i nacionalne reakcije
Stanje na tržištu azila pokazuje da je broj zahtjeva za azil u EU sveukupno smanjen. U svibnju 2025. u EU, Norveškoj i Švicarskoj registrirano je oko 63.700 zahtjeva za azilom, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Brojevi u Njemačkoj pali su s 18 800 u svibnju 2024. na samo 9 900 u svibnju 2025. U ovom razvoju, mišljenja o mjerama također moraju biti ponderirana. Poljska i druge zemlje upozoravaju na nove rute krijumčarenja koje bi se mogle razviti preko Baltika kako bi se zaobišle pooštrene europske kontrole.
Ukratko, može se reći da je migracijski summit na Zugspitzeu dao jasan smjer buduće politike azila u Europi, koji je, međutim, popraćen kritičkim glasovima i zabrinutom javnošću. Ostaje za vidjeti hoće li namjeravane mjere biti uspješne.