Dobrindt poziva na stroži kurs: summit o migracijama na Zugspitzeu!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt naglašava odgovornost Njemačke za EU u migracijskoj politici na Zugspitzeu 18. srpnja 2025.

Bundesinnenminister Dobrindt betont auf der Zugspitze am 18.07.2025 die EU-Verantwortung Deutschlands in der Migrationspolitik.
Savezni ministar unutarnjih poslova Dobrindt naglašava odgovornost Njemačke za EU u migracijskoj politici na Zugspitzeu 18. srpnja 2025.

Dobrindt poziva na stroži kurs: summit o migracijama na Zugspitzeu!

Danas, 18. srpnja 2025., važan sastanak na vrhu o migracijama pod vodstvom saveznog ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta (CSU) okupio se na Zugspitzeu, najvišoj planini u Njemačkoj. Zemlje sudionice – uključujući Njemačku, Francusku, Poljsku, Dansku, Češku Republiku i Austriju – suočavaju se s izazovom usklađivanja migracijske politike u Europi. Cilj je značajno smanjiti ilegalne migracije i stvoriti jedinstvene standarde kojima se želi smanjiti pritisak na nacionalne sustave. dnevne vijesti javlja da je Dobrindt na konferenciji za novinare istaknuo jedinstvo, čvrstinu i brzinu u migracijskoj politici.

Dobrindt je najavio da je Njemačka spremna preuzeti odgovornost u EU i krenuti naprijed. Središnja točka njegove izjave bila je usredotočenost na dosljedne deportacije, uključujući i krizne zemlje kao što su Sirija i Afganistan. Istodobno se žele više usredotočiti na napade kriminalnih krijumčarskih skupina i obuzdati protok novca iz tih mreža. Drugi je cilj poboljšati zaštitu vanjskih granica EU-a kako bi se odbijeni tražitelji azila mogli lakše vratiti. Dobrindt je također pozvao na masovno širenje agencije za zaštitu granica EU Frontex kako bi se ojačale operativne sposobnosti u upravljanju granicama, prenosi ZDF.

Europska suradnja i asimetrični prinosi

Ono što je Dobrindt posebno istaknuo je potreba za boljom koordinacijom između europskih partnera. Povjerenik EU-a za migracije Magnus Brunner podržao je ovu zabrinutost i založio se za brže procedure azila i oštriji stav protiv ilegalnih ulazaka. Reformom direktive o povratku, koja je predložena u proljeće 2025., planira se ubrzati povratak osoba bez statusa zaštite. Europski parlament već je odobrio novu graničnu proceduru za odluke o azilu u travnju 2024., koja je namijenjena pojednostavljenju zahtjeva za tražitelje azila i vraćanje odbijenih zahtjeva, objašnjava EU parlament.

Ali nisu svi glasovi pozitivni. Kritičari poput predstavnice za izbjeglice Natalie Pawlik (SPD) pozivaju na modernizaciju i integraciju umjesto daljnje izolacije. Crkvene organizacije upozoravaju na učinke strožih mjera i zalažu se za legalne pristupne rute za izbjeglice. U tom kontekstu, uklanjanje poveznice za deportacije smatra se kritičnim jer bi to moglo značiti da više ljudi može biti deportirano u treće zemlje bez potpore.

Trenutačni brojevi azilanata i nacionalne reakcije

Stanje na tržištu azila pokazuje da je broj zahtjeva za azil u EU sveukupno smanjen. U svibnju 2025. u EU, Norveškoj i Švicarskoj registrirano je oko 63.700 zahtjeva za azilom, što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu. Brojevi u Njemačkoj pali su s 18 800 u svibnju 2024. na samo 9 900 u svibnju 2025. U ovom razvoju, mišljenja o mjerama također moraju biti ponderirana. Poljska i druge zemlje upozoravaju na nove rute krijumčarenja koje bi se mogle razviti preko Baltika kako bi se zaobišle ​​pooštrene europske kontrole.

Ukratko, može se reći da je migracijski summit na Zugspitzeu dao jasan smjer buduće politike azila u Europi, koji je, međutim, popraćen kritičkim glasovima i zabrinutom javnošću. Ostaje za vidjeti hoće li namjeravane mjere biti uspješne.