Ekstremni toplinski val prijeti: Njemačka ispod 43 stupnja!

Ekstremni toplinski val prijeti: Njemačka ispod 43 stupnja!

Deutschland - Od 10. srpnja 2025. Njemačku će pogoditi ekstremni toplinski val koji obećava temperature do 43 stupnja. [Merkur] izvještava da vremenski modeli teku mase vrućih zraka od sjeverne Afrike do srednje Europe. Ovaj toplinski val mogao bi biti ogroman teret za zdravlje, prirodu i infrastrukturu. Osobito je zabrinjavajuća prognoza da bi temperature mogle fluktuirati između 35 i 40 stupnjeva, s vršnim vrijednostima do 43 stupnja u hladu.

Dani prije toplinskog vala, posebno 8. i 9. srpnja, bili su razmjerno ugodni s maksimalnim vrijednostima između 23 i 28 stupnjeva. Bilo je povremenih lokalnih pljuskova ili grmljavinskih oluja koji su se nakratko ohladili. [Inženjer] je također izvijestio da je Njemačka doživjela najsušnju prvu polovicu godine 1893. godine, što je još uvijek moglo pooštriti situaciju. Krajem lipnja, temperature su već više od 35 stupnjeva, a prognoze za početak srpnja rekli su ne manje od 30 stupnjeva. Za srijedu ovog tjedna očekuju se moguće vršne vrijednosti od 42 stupnja, što stavlja toplinski rekord od 41,2 stupnjeva od 2019.

Opasni toplinski val

Uzroci nadolazećih toplotnih valova stabilni su slojevi visokog pritiska koji blokiraju hladne zračne mase i umjesto toga privlače vrući zrak iz sjeverne Afrike. [Ingenieur] objašnjava da područje visokog pritiska nad zapadnom Europom pogoduje tim razvojima. U južnoj Europi već su mjerene temperature do 50 stupnjeva, posebno u zemljama poput Španjolske, Italije i Grčke. To ide ruku pod ruku s razornim šumskim požarima i evakuacijama turista.

Visoke temperature ne samo da imaju klimatske posljedice, već predstavljaju i značajan zdravstveni rizik. Svake godine oko 28.000 ljudi umire u Europi u posljedicama ekstremne vrućine, a trend raste. Prema informacijama, stariji ljudi, djeca i ljudi s prethodnim bolestima posebno su izloženi riziku. Toplinski valovi mogu dovesti do toplinskog stresa, što povećava rizik od toplinske i toplinske slabosti. Ove ekstremne temperature dovode do povećanja zdravstvenih rizika, posebno u urbanim područjima u kojima se "efekt gradskog toplinskog otoka" sve više događa.

Pripreme i mjere

WMO i koji upozoravaju na sve veće zdravstvene rizike koji proizlaze iz ovih toplinskih valova. Potrebne su mjere zaštite od topline, poput izbjegavanja izravne sunčeve svjetlosti i održavanja apartmana. Osjetljivost stanovništva je također bitna, posebno za ugrožene skupine. Klimatske promjene doprinose intenzitetu ovih toplinskih valova, a stručnjaci upozoravaju da se situacija još uvijek pogoršava bez odgovarajućih mjera prilagodbe.

Pored toga, rad na europskom parketu intenzivno radi na razvoju strategija prilagodbe kako bi se građani zaštitili od posljedica klimatskih promjena. EU kontinuirano razvija nove smjernice koje imaju za cilj postati do 2050. klimatske srebro. To uključuje sve, od javnih sustava upozorenja do mjera u društvenim institucijama. [EEA] također ističe da raspodjela opasnosti od okoliša često korelira s prihodima, nezaposlenošću i razinom obrazovanja, što povećava potrebu za ciljanim mjerama.