Alarm za poplave na Baltičkom moru: Trenutačni vodostaji na prvi pogled!

Alarm za poplave na Baltičkom moru: Trenutačni vodostaji na prvi pogled!

Danas su razine vode u Baltičkom moru u Mecklenburgu-Zapadnom Pomeraniju ponovno velika tema. Kao Novine Baltičkog mora izvijestili su da se vodostaji pomno prate na raznim mjernim postajama. Posebno su pogođeni gradovi Wismar, Warnemünde, Althagen, Barth, Stralsund, Sassnitz i Greifswald.

Evo nekih trenutnih vodostaja od 13. lipnja 2025.:

• Zingst: 523 cm (Differenz zum Mittelwasser: 17 cm)
• Bodstedt: 525 cm (Differenz zum Mittelwasser: 16 cm)
• Ralswiek: 520 cm (Differenz zum Mittelwasser: 12 cm)

Značenje vodostaja

Trenutačni pregled pokazuje da razine vode mogu znatno varirati u različitim regijama. Primjer je Börzow s vodostajem od 121 cm u 16:30. a razlika od 6 cm do srednjeg vodostaja. Suprotno tome, Questin izvještava o razini vode od samo 88 cm, što je 25 cm ispod srednje vode. Ove vrijednosti su ključne za pružanje ranog upozorenja o mogućim olujnim udarima, koji se često javljaju na njemačkoj obali, posebno u zimskim mjesecima.

U Warnemündeu su se prosječne vrijednosti za srednju nisku vodu (MNW) i srednju visoku vodu (MHW) u posljednjih deset godina - 407 cm odnosno 617 cm - uspostavile kao relevantni pokazatelji. Najveća poplava zabilježena je 13. studenoga 1872. godine i iznosila je 770 cm, a najniža je bila 18. listopada 1967. godine i iznosila je 332 cm. Ovi povijesni podaci naglašavaju važnost kontinuiranog praćenja vodostaja.

Rizici i štete od olujnih udara

Prošli olujni udari, koji su bili posebno jaki 2017. i 2019., prouzročili su ozbiljne štete. Posljednje značajno olujno nevrijeme u listopadu 2022. prouzročilo je gubitke od 56 milijuna eura. Grad Sassnitz posebno je rekao da mu je potrebno oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture, dok je dodatnih 6 milijuna eura planirano za kompenzaciju štete nastale pijeskom na plažama.

The Savezna agencija za okoliš ističe da olujni udari predstavljaju veliku prirodnu opasnost, posebno kada pušu jaki vjetrovi u smjeru kopna. Rizik ovisi o čimbenicima kao što su intenzitet vjetra i tehničke mjere zaštite od poplava u pogođenim regijama.

Kako razina mora i dalje raste zbog klimatskih promjena, osnovna razina za olujne udare postaje viša. Iako povećanje učestalosti olujnih udara nije zajamčeno, intenzitet budućih olujnih udara mogao bi se povećati. To predstavlja povećane rizike za obalna područja, zbog čega su brze reakcije i sustavi upozorenja neophodni.

Radi informiranja stanovništva, upozorenja se izdaju putem raznih kanala, uključujući radio, televiziju, sirene i društvene mreže. Ključno je da građani budu informirani o rizicima i znaju kako postupiti u slučaju poplava.

Sve u svemu, današnji dan pokazuje koliko je važno kontinuirano pratiti vodostaje i poduzimati preventivne mjere za zaštitu stanovništva. Trenutačni vodostaji i opasnosti koje predstavljaju olujni udari nisu samo brojke, već odražavaju i stvarnost s kojom stanovnici moraju živjeti.