Iran prijeti odmazdi: Grand -Israeli napad izazvao je oluju!

Iran najavljuje odmazdu prema velikom izraelskom napadu na nuklearne postrojenja. Napetosti između SAD -a i Irana povećavaju se.
Iran najavljuje odmazdu prema velikom izraelskom napadu na nuklearne postrojenja. Napetosti između SAD -a i Irana povećavaju se. (Symbolbild/NAG)

Iran prijeti odmazdi: Grand -Israeli napad izazvao je oluju!

Iran - 13. lipnja 2025. Iran je najavio odmazdu nakon velikog izraelskog napada na svoje nuklearne sustave. Ovu je poruku distribuirala državna novinska agencija Irna, navodeći "informirani izvor". Nakon napada, iranski ministar obrane Asis Nasirsadeh rekao je da u slučaju vojne eskalacije treba očekivati ​​visoki gubitak suprotne strane. Njegove prijetnje također su usmjeravale Sjedinjene Države i njegove baze u regiji, dok su Washington i Teheran prethodno pregovarali kroz iranski nuklearni program i ciljali na novi ugovor.

Izraelski preventivni štrajk, koji je proveden prema . Ne samo nuklearni postrojenja nisu pogođena u tim zračnim napadima, već su i vodeći vodeći iranski vojni i nuklearni znanstvenici ubijeni. Nakon napada, Iran je aktivirao tisuće rezervista i najavio mogući kontrasti. U Izraelu je stanje izvanrednog stanja proglašeno sigurnosnom mjerom, zračni prostor je zatvoren i letovi su preusmjereni. Od stanovništva se tražilo da uđe u sklonište, što je dovelo do alarmi noću.

Pozadina napetosti

Napetosti između Irana i SAD -a porasle su posljednjih godina, pogotovo od prijetnji američke vlade pod Donaldom Trumpom. Povijesno gledano, Iran je značajno oslabljen u skladu s regionalnim sukobima, na primjer u Gazi, Libanonu i Siriji. Unatoč svojim ekonomskim problemima, Iran nastavlja slijediti agresivnu vanjsku politiku kako bi stvorio područje scene i razvio program nuklearnog oružja kao reakciju na uočene zapadne prijetnje.

U trenutnom političkom krajoliku, Iran vidi duboku krizu, koja se također odražava na povijesno nizak odaziv od oko 40 % na nakon -izbora u srpnju 2024. godine. Ovaj izlaznost ilustrira nedostatak povjerenja u stanovništvo u pravednost i transparentnost političkog sustava. Novi predsjednik Masoud Peseschkian obećao je reforme, poput kraja moralne policije, ali stvarni napredak u tom pogledu smatra se malo vjerojatnim.

Socijalni i ekonomski izazovi

Ekonomska situacija u Iranu znatno se pogoršala u posljednjih deset godina. Visoka inflacija, spor rast i visoka nezaposlenost utječu na životni standard stanovništva, a najmanje 30 % živi ispod granice siromaštva. Indeks bijede, kombinacija nezaposlenosti i inflacije, dosegao je preko 60 %u 2023. u nekim regijama, posebno u etnički marginaliziranim područjima, uvjeti života posebno su loši. Valovi protesta na tim područjima izraz su nezadovoljstva zanemarivanjem i represijom od strane vlade.

Pored toga, iranska vlada pokazuje tendenciju stvrdnjavanja tijeka i ideološke kontrole, kao i represije kao odgovor na prosvjede. To ukazuje da se rješavaju osnovne reforme u političkom sustavu, ali ne treba se očekivati ​​sve dok u zemlji ostaje ravnoteža. Iran je i dalje odlučan u podržavanju "osi otpora" i njegovih strateških partnerstava s Kinom i Rusijom kako bi izbjegli sankcije.

Trenutna situacija ilustrira složene izazove ispred Irana, kako u unutarnjoj i vanjskoj politici. Argument o nuklearnom programu i reakciji na vojnu agresiju bit će presudni u narednom vremenu za stabilnost regije i opstanak iranskog režima.

Details
OrtIran
Quellen