Sudske naginje deportacija: Njemačka krši zakon EU u slučajevima azila

Sudske naginje deportacija: Njemačka krši zakon EU u slučajevima azila

Frankfurt an der Oder, Deutschland - Berlinski sud odlučio je da Njemačka prekrši zakon EU -a kada su se tri somalijska državljana rasporedila u Poljsku na granici. Ova presuda, objavljena 2. lipnja 2025., predstavlja značajan presedan u trenutnoj migracijskoj politici. Somalijski tražitelje azila, uključujući dva muškarca i ženu, granična policija odbacila je na željezničkoj stanici u Frankfurtu, a der Oder. Sud je utvrdio da su odluke njemačkih vlasti na temelju pretpostavke da su tražitelji azila nezakonita iz "sigurne treće zemlje", budući da je Njemačka dužna obraditi prijave za azil. Presuda postavlja nova pitanja o praksi i smjernicama savezne vlade pod kancelarom Friedrichom Merzom, koji provodi agresivnu migracijsku politiku koja je nedavno kulminirala novom smjernicama.

Sud je odlučio da deportacija prekrši dublinski uredbu. Ova regulacija regulira koja je država članica odgovorna za ispitivanje primjene azila i primjenjuje se na sve zemlje EU -a, kao i na Norvešku, Island, Lihtenstein i Švicarsku. Prema Pravilniku o Dublinu III, koji je na snazi ​​od 2003. godine, svaka prijava za azil u državi članici u kojoj je podnositelj zahtjeva prvi put registriran. U ovom specifičnom pitanju utvrđeno je da Njemačka nije u skladu s tim, što je dovelo do odlučnosti da je odbacivanje aplikacija bilo pravno nevaljano. Postupak također propisuje da ako se prijenos ne zaključi na vrijeme, odgovornost prelazi u Njemačku, što je relevantno u ovom slučaju.

Kritika politike azila

Odluku su donijeli pristaše i kritičari politike azila. Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt branio je mjere savezne vlade i rekao da sustav azila nije uspio. Oporbeni političari, poput Irene Mihalic iz zelenila, opisali su presudu kao "ozbiljan poraz" za Merzovu vladu. Karl Kopp iz Pro Asila kritizirao je deportaciju kao "ilegalnu praksu nacionalnih jednostranih mjera" i pozvao na povratak Somalaca u Njemačku.

Praksa odbacivanja tražitelja azila na njemačkim granicama također je u kontekstu reformiranog zakonodavstva o azilu u Europi. U svibnju 2025. godine, Europska komisija predstavila je mehanizam koji bi državama članicama omogućilo odbacivanje tražitelja azila koji su putovali kroz "sigurnu" treću zemlju. Međutim, kritičari ističu da zemlje poput Mađarske i Poljske često odbijaju prihvaćanje tražitelja azila i na taj način potkopavaju uredbu o Dublinu ostavljajući one koji traže zaštitu u nesigurnim uvjetima.

Pozadina Dublinskog pravilnika

Dublinski pravilnik je središnji element europskog sustava azila, koji ima za cilj sadržavati sekundarne migracije unutar EU. Ovaj propis obvezuje zemlje koje traže azil da donesu odluku o odgovornosti u roku od šest mjeseci. Izazov je da mnoge države članice, posebno s obzirom na sve veći broj izbjeglica, imaju poteškoće u ispunjavanju tih obveza. Osim toga, sumnje u društvene standarde u drugim zemljama EU -a također mogu dovesti do suspendiranja Dublinskog pravilnika, jer mnoge izbjeglice prijavljuju nasilje i loše uvjete u zemljama poput Italije, Grčke ili Poljske.

Situacija je također komplicirana reformama zajedničkog europskog sustava azila, koja je odlučena u travnju 2024. godine. Ova reforma pruža obvezne granične metode koje će se provesti u pritvornim uvjetima, što dovodi do razmatranja usklađenosti sa standardima o ljudskim pravima. Novi pakt za migraciju i azil, koji je opisan, mogao bi potencijalno pomoći smanjiti pravne standarde i outsourcing azil postupaka u trećim zemljama. Takav bi razvoj mogao dodatno pogoršati uvjete za tražitelje azila u Europi, dok presuda suda u Njemačkoj signalizira moguću prekretnicu u ovoj raspravi.

Pravne implikacije ove prosudbe i reakcije na nju usmjereni su na buduću migracijsku politiku ne samo u Njemačkoj, već i u Europi općenito. S obzirom na izazove ispred s kojima se vlade suočavaju, ova bi presuda mogla imati značajan utjecaj na političku raspravu o azilu i migraciji u narednoj godini