Šumski požari u sjevernoj Saskoj: Vatrogasci se bore s plamenom!

Šumski požari u sjevernoj Saskoj: Vatrogasci se bore s plamenom!

Prošlog su vikenda vatrogasne brigade u sjevernoj Saskoj morale ponovno pokazati svoje vještine kada je nekoliko šumskih požara držalo regiju u neizvjesnosti. U Torgau je u subotu izbio požar u šumi koja se prostire na četiri hektara, a podmetnule su ga najvjerojatnije nepoznate osobe. Oko 70 vatrogasaca angažirano je u borbi s plamenom koji je brzo stavljen pod kontrolu. Ali to nije bila jedina nesreća: u nedjelju navečer u Dahlenu se proširio još jedan požar, koji se može pratiti od požara koji je izbio u šumi. Prema podacima policije, požar je zahvatio oko 20 hektara. U oba slučaja istražuje se paljevina iz nehata, kako izvještava Borkener Zeitung.

Ali situacija u sjevernoj Saskoj ostala je napeta. U ponedjeljak je izbio još jedan požar u Klitschmaru, nedaleko od državne granice sa Saskom-Anhaltom. Ovdje je gorjelo oko četiri hektara šume i jedan hektar polja. Thomas Jentzsch, voditelj vatrogasne jedinice zajednice Wiedemar, objasnio je da je požar izbio na neprohodnom području, ali je sada pod kontrolom. Oko 80 hitnih službi, uključujući proširenu vatrogasnu postrojbu iz Sachsen-Anhalta, bilo je na licu mjesta kako bi ovladali situacijom i obuzdali požar. Prepreke vidljivosti na A9 između Wiedemara i Hallea bile su rezultat gustog dima, koji je zahvatio i Delitzscher Straße između Sietzscha i Lissa, koja je morala biti zatvorena zbog požara. Mali šumski požari zabilježeni su i u Saskoj Švicarskoj-Istočnom Rudnom gorju, što ilustrira opasnost od požara u regiji, kao MDR izvješća.

Šumski požari u Njemačkoj: problem cijele zemlje

Izazovi koje nose šumski požari nisu samo lokalni fenomen u Saskoj. Prema Umweltbundesamt, diljem Njemačke je 2023. bilo 1059 šumskih požara, što znači upola manje u odnosu na 2022. Ipak, zahvaćena šumska površina od 1240 hektara iznad je dugogodišnjeg prosjeka. Klimatske promjene znače da će više temperature i pada oborina povećati rizik od požara u narednim godinama. Te se opasnosti posebno osjećaju u mlađim, rijetkim crnogoričnim šumama s gustom šikarom, zbog čega mnogi razmišljaju o pretvaranju dosadašnjih monokultura u mješovite šume.

Većina požara uzrokovana je ljudskom greškom. Otprilike 40% je zbog podmetanja požara ili nemara, a nepažljivo ponašanje posjetitelja šume posebno se smatra faktorom rizika. Posljednjih godina sezona šumskih požara sve se više produžila u kasno ljeto i jesen, povećavajući potrebu za oprezom pri rukovanju s požarima na otvorenom. Šumoposjednici i uprava nacionalnog parka iznova apeliraju na građane da budu oprezni, posebno u toplim i sušnim razdobljima, te da izbjegavaju bilo kakve požare u šumi.