Sirija u Assad: Vratite se, nade i nasilni izazovi!
Sirija u Assad: Vratite se, nade i nasilni izazovi!
Sirija se predstavlja u stanju promjena šest mjeseci nakon pada Bashara al-Assada. Privremeni predsjednik Al-Sharaa naglasio je da bi nova Sirija trebala postati zemlja za sve etničke skupine i manjine. To se radi u pozadini živahnog povratnog prometa na graničnom prijelazu Bab al-Salameha iz Turske u Siriju, gdje se oko 100.000 sirijskih građana, s oko 1.000 povratnika dnevno, vratilo kući. Prema Al-Sharaa, brojke povratka mogle bi se povećati nakon završetka turske školske godine.Sirija se nada ekonomskom usponu nakon što su Sjedinjene Države i EU najavili da otkazuju sankcije. To je pobudilo Türkiyeove interese i golf države za obnovu zemlje. Saudijska Arabija i Katar planiraju pružiti podršku plaćama plaća sirijskim državnim službenicima i izgradnju energetske infrastrukture. Međutim, izazovi u obnovi su značajni, posebno zbog krađe kabela za napajanje. Dvije trećine energetske mreže u Siriji ili su uništene ili hitno trebaju obnovu, što dovodi do nestanka satnice.
Humanitarna kriza
Trenutna humanitarna situacija je zabrinjavajuća. Prema UN World Food Programu (WFP), 16,5 milijuna ljudi živi u Siriji ispod linije siromaštva, a veliki dio stanovništva ima poteškoća u jesti dovoljno. Gotovo tri milijuna ljudi prijeti glad. Međunarodna zajednica suočava se s velikim poteškoćama u postizanju potrebitih, posebno zbog povećanja nasilja u regijama kao što su okolno područje Damaska, Kuneitra i Deir al-Zor. Različiti napadi na skladišta i kamione koji prevoze humanitarnu pomoć ometaju napore. U ožujku 2013., na primjer, naoružana skupina zaustavila je tri kamiona s hranom za 17.000 ljudi.
Osim toga, organizacije prijavljuju nasilje nad manjinama, uključujući Alawites i Druses. Ova izvješća izazivaju zabrinutost, posebno među kršćanskim skupinama stanovništva, koje se u svojoj zemlji sve više otuđuju. Privremeni predsjednik Al-Sharaa također se suočava s pitanjima o njegovoj legitimitetu i bavljenju nasilnim djelima. Do sada nije bilo službenih istraga o tim incidentima.
Ekonomski izazovi i političke nesigurnosti
Sirijska ekonomija pati od visoke stope nezaposlenosti od 43,5 % i javnog duga od 123,8 % BDP -a. Pored toga, izvoz je pao za 92 % između 2011. i 2015., proizvodnja nafte drastično je pala sa 368.000 barela dnevno u 2010. na samo 25 000 barela dnevno u 2019. godini. Procjene su potrebne za obnovu zemlje između 250 i 1 bilijuna.
Političke strukture ostaju nestabilne i karakterizirane geopolitičkim interesima. Kurdski su dominirali samo-administraciju sirijskih demokratskih snaga i pobunjenika Hay'at Tahrir al-Sham nisu uključeni u političke rasprave. Pored toga, sirijska vlada često zanemaruje istrage Ujedinjenih naroda o isporuci pomoći, što dodatno pooštri situaciju. Svjetska banka upozorava da budući gospodarski rast uvelike ovisi o rezoluciji 2254 Vijeća sigurnosti UN -a, koja zahtijeva politički proces u Siriji. Sloboda tiska je ozbiljno ograničena, a nova televizijska postaja ostaje vladin usnik s blizinom država Türkiye i zaljev.
Ukratko, budućnost Sirije još uvijek je neizvjesna, dok se zemlja pokušava dići iz ruševina sukoba. Unatoč prvom napretku u rekonstrukciji, humanitarna situacija ostaje alarmantna, a put do stabilnosti popločen je brojnim preprekama.Za više informacija pozivamo se na članke tageschau.de , vol.at i SWP-berlin.
| Details | |
|---|---|
| Ort | Syrien |
| Quellen | |