36 godina otvaranja granica: Povijesni dan za Hessen i Tiringiju!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Tiringija će 9. studenog 2025. godine obilježiti otvaranje granice koja je dobila povijesni značaj 1989. godine nakon pada Berlinskog zida.

Am 9. November 2025 erinnert Thüringen an die Grenzöffnung, die 1989 nach dem Mauerfall historische Bedeutung erlangte.
Tiringija će 9. studenog 2025. godine obilježiti otvaranje granice koja je dobila povijesni značaj 1989. godine nakon pada Berlinskog zida.

36 godina otvaranja granica: Povijesni dan za Hessen i Tiringiju!

9. studenoga 2025. rušenje Berlinskog zida bit će svima na usnama, a Hesse će također proslaviti ovaj povijesni dan. Ministar unutarnjih poslova Hessea, Roman Poseck, nedavno je pohvalio otvaranje unutarnjemačke granice između Vacha (Türingen) i Philippsthala (Hesse). Bilo je to samo tri dana nakon povijesnog događaja pada Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je označio početak neviđenog preokreta u Njemačkoj. U priopćenju ministarstva ističe se da se na današnji dan ispisala povijest ne samo u Berlinu, već iu malim gradovima poput Vacha. Prethodno neprohodni most Werra između Philippsthala i Vacha postao je žila kucavica između dva bivša sustava 12. studenog 1989. i od 1990. naziva se "Most jedinstva".

Poseck je ovu revoluciju iz 1989. i kasnije ponovno ujedinjenje Njemačke opisao kao "sreću u njemačkoj povijesti". Hrabrost i predanost građana bivšeg DDR-a osigurali su da su njihovi zahtjevi za slobodom i demokracijom nagrađeni 1989. Mnogi se ljudi još uvijek sjećaju zagrljenih i uplakanih lica onih koji su svjedočili otvaranju granice: dirljiv trenutak zaprepaštenja brzom promjenom političkog krajolika.

Povijesni kontekst pada Berlinskog zida

Pad Berlinskog zida nije samo prekretnica u njemačkoj povijesti, već i važan kamen temeljac za cijeli europski kontinent. Ovaj događaj spada u kontekst Mirne revolucije u DDR-u, koju su karakterizirali masovni prosvjedi i potraga za slobodom putovanja. 9. studenog 1989. postao je simbolom rušenja Željezne zavjese, koja je Njemačku od 1949. dijelila na dvije države: Saveznu Republiku Njemačku (SRN) na zapadu i Njemačku Demokratsku Republiku (DDR) na istoku. Ta je podjela bila povezana s ekstremnim ograničenjima putovanja koja su ljudi u DDR-u teško mogli prevladati.

Već u ljeto 1989. više od 50 000 ljudi napustilo je DDR, često preko Mađarske, gdje su neki od graničnih objekata bili demontirani. “Paneuropski piknik” na mađarsko-austrijskoj granici odigrao je presudnu ulogu, dajući mnogim građanima DDR-a priliku za bijeg. Dana 30. rujna 1989. nadležni su smatrali da moraju smiriti situaciju, a ministar vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hans-Dietrich Genscher dao je izbjeglicama u Pragu dopuštenje da odu u Saveznu Republiku Njemačku.

Nepogrešiva ​​promjena

Sam pad Berlinskog zida dogodio se na konferenciji za novinare na kojoj je Günter Schabowski najavio nova pravila putovanja. Njegova izjava da propisi trebaju odmah stupiti na snagu izazvala je masovnu navalu na granične prijelaze. Ljudi su se slijevali kroz vrata zida i slavili ponovno okupljanje s rođacima i prijateljima. Sljedeći su tjedni bili obilježeni euforijom jer su milijuni dijelova Zida uzeti kao suveniri i počele su rasprave o budućnosti dviju njemačkih država.

Ponovno ujedinjenje Njemačke dogodilo se 3. listopada 1990. i naširoko je proslavljeno u Berlinu. Ove proslave ne označavaju samo kraj jedne ere, već i početak nove, zajedničke povijesti Njemačke. Danas, 36 godina nakon ovih prijelomnih događaja, predanost demokratskim vrijednostima na dnevnom je redu više nego ikada. Poseck ističe da se ta baština mora očuvati, a Graničarski muzej u Philippsthalu do danas čuva duh ovog turbulentnog vremena.