Usamljenost: Tko upozorava na globalni zdravstveni rizik!

Usamljenost: Tko upozorava na globalni zdravstveni rizik!

Schmalkalden-Meiningen, Deutschland - Tema usamljenosti i socijalne izolacije više je nego ikad u fokusu javne rasprave. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), oko svake šeste osobe širom svijeta utječe na usamljenost. Ovaj problem dovodi do dubokih zdravstvenih posljedica i uzbuđenja zabrinjavajućih zvona alarma u globalnoj zajednici. Svake godine usamljenost i socijalna izolacija dovode do oko 871.000 smrti širom svijeta, što vrši ogroman pritisak na zdravstvene sustave i uzrokuje milijarde. [Insuedthueringen.de] (https://www.insuedthuringen.de/inhalt. Entiness-und- Isolation-Who-who-schlaegt-alarm-macht-macht-lich-lich-lich Rang to Depression and Suides.

Posebno je alarmantno da usamljeni tinejdžeri imaju 22% veću vjerojatnost postizanja lošijih ocjena. Odrasli koji pate od usamljenosti suočavaju se s izazovima kada su u pitanju poslovi i njihova očuvanja. Komisija WHO -a, koja se intenzivno bavi temom, usamljenost definira kao bolan osjećaj, dok je socijalna izolacija opisana kao objektivno stanje. Preko 30% starijih i 25% mladih posebno je pogođeno u tom pogledu, pri čemu su uzroci široki - od bolesti do obrazovnih poteškoća do digitalnih tehnologija koje sve više ometaju osobnu razmjenu.

Globalni prioritet: Tko se usredotočuje na usamljenost

Tko je problem usamljenosti proglasio globalnim prioritetom. Kao što se može pročitati na pm-report.de, komisija će raditi na sveobuhvatnom planu od 2024. do 2026. godine kako bi promicala društvene povezanosti širom svijeta. To želi sadržavati ozbiljne učinke usamljenosti na zdravlje u svim dobnim skupinama i regijama i razviti nova rješenja.

Izuzetan dio strategije su konkretne mjere koje treba provesti savezna vlada Njemačke. Između ostalog, usvojena je „strategija protiv usamljenosti“, što uključuje 111 mjera kako bi se održivo borila protiv teme. Snažni glasovi iz politike, poput onih Lisa Paus, saveznog ministra obitelji, starijih osoba, žena i mladih, naglašavaju socijalne izazove koji donose usamljenost.

Pogled na međunarodne primjere

Švedska se navodi kao pozitivan primjer. Aktivno radi na promicanju društvenih kontakata u raznim područjima života. Trgovine, restorani, četvrti i klubovi dobivaju posebnu pažnju na jačanje društvene interakcije. Pored toga, u švedskom obrazovnom sustavu planirana je i zabrana mobitela u javnim školama, s ciljem podrške izravnoj interakciji mladih i suzbijanja. Ti bi pristupi mogli poslužiti i kao uzor drugim zemljama koje se moraju baviti sličnim problemima usamljenosti.

Impresivno izvješće Tanzanije ilustrira globalne dimenzije: Čovjek izvještava o svom posjetu staroj domu, gdje se očito osjećala izolacija starijih osoba. To pojašnjava da usamljenost nije samo problem bogatih zemalja. U Europi je samo desetina stanovništva koja se osjeća usamljeno, dok je u Africi kvota znatno veća u Africi. [Sueddeutsche.de] (https://www.sueddeutsche.de/GESUNDHEIT/ ENDRESSURE-ALLEINSEIN-WHO-BERICHT-LI.3275124) naglašava da su te kulturne razlike odlučne za osjećaj usamljenosti.

Rješenje usamljenosti nadilazi individualnu pomoć. Inicijative temeljene na zajednici koje promiču socijalne kontakte, kao i programe u kafićima ili mjesta za sastanke već pokazuju pozitivne učinke. Od komercijalnog sektora također se traži da preuzme odgovornost i razvije inovativne ideje kako bi se suprotstavio usamljenosti.

Ukratko, može se reći da je usamljenost ozbiljan problem koji pogađa ne samo one koji su pogođeni sami, već i na naše zajednice i društava. Potrebna je radnja - za suzbijanje usamljenosti i jačanje društvenih veza.