Crveni alarm: Njemačkoj prijeti narkokriza iz Kine!

Crveni alarm: Njemačkoj prijeti narkokriza iz Kine!

Ovisnost Njemačke o lijekovima iz Kine je alarmantna i posljednjih godina postaje sve važnija. Kako izvješćuje Euronews, nevjerojatnih 76% uvezenih aktivnih sastojaka za antibiotike dolazi iz najmnogoljudnije zemlje na svijetu. Ali veze idu i dalje: čak i lijekovi iz Indije ili SAD-a često koriste kineske sastojke. Jedan primjer je metformin – ključni sastojak koji se proizvodi gotovo isključivo u Kini. Pet od šest najvećih proizvođača također ima sjedište ovdje.

Što se tiče EU, posebno je zabrinjavajuće da su 90% lijekova klasificiranih kao kritični generici. Oni su neophodni za medicinsku skrb, ali nedostatak zaliha predstavlja ozbiljnu prijetnju. Odakle dolazi ta neizvjesnost? Niske cijene lijekova posljedica su proizvodnje u zemljama poput Kine ili Indije, gdje su troškovi rada niski, a ekološki propisi manje strogi. U Njemačkoj su mnoge farmaceutske tvornice morale biti zatvorene zbog te jeftine proizvodnje.

Tamna strana globalne ovisnosti

Michael Müller, profesor farmaceutske kemije, vraćanje proizvodnih pogona u Njemačku opisuje kao političku pustoš koja bi bila povezana s enormnim troškovima. Pogled na trgovinsku bilancu pokazuje da je Njemačka u 2024. u Kinu izvezla farmaceutskih proizvoda u vrijednosti od 4,1 milijarde eura, dok je samo uvezla robu u vrijednosti od 722 milijuna eura. U praksi to znači da je Njemačka Kini prodala 15 milijuna tona farmaceutskih proizvoda, dok je Kina Njemačkoj isporučila 33 milijuna tona.

Trenutno u Njemačkoj nedostaje oko 500 lijekova, uključujući ne samo antibiotike za djecu, već i lijekove za ADHD i astmu. Predsjednik Savezne udruge njemačkih farmaceutskih udruga, Thomas Preis, izražava zabrinutost zbog razvoja događaja. Dok se Njemačka nekoć smatrala “ljekarnom svijeta”, zemlje poput Kine i Indije sada sve više preuzimaju tu ulogu. Poseban fokus je na potencijalnoj mogućnosti da Kina ograniči izvoz lijekova u Njemačku, što bi dodatno zakompliciralo situaciju.

Kritična uska grla i predložena rješenja

Drugi veliki problem je nestašica lijekova: u prosincu 2024. više od 3 milijuna ljudi u Njemačkoj bilo je pogođeno. Te nestašice ovise ne samo o geopolitičkim napetostima, prirodnim katastrofama ili problemima s transportom, već i o velikoj potražnji i ovisnosti o inozemnim proizvodnim pogonima. Šokantno, samo jedno od tri mjesta za proizvodnju generičkih aktivnih sastojaka nalazi se u Europi, a većina se nalazi u Aziji, posebice na kineskom tržištu.

Na temelju trenutne analize, dvije od tri proizvodne lokacije za aktivne sastojke antibiotika nalaze se u Kini ili Indiji. Oko 65% kemikalija potrebnih za proizvodnju lijekova mora se uvoziti. Kako bi se prevladali ti izazovi, 2023. godine donesen je Zakon o borbi protiv uskih grla u opskrbi lijekovima (ALBVVG), kojim se želi ojačati farmaceutska proizvodnja u Europi i smanjiti ovisnost o pojedinačnim proizvodnim lokacijama. Zdravstveni ekonomisti također pozivaju na više inovacija kako bi se osigurala dugoročna neovisnost.

U kritičnim situacijama njemačka ljekarnička krajolika ponekad može sama proizvoditi lijekove kako bi premostila uska grla. BfArM je također uspostavio sustav ranog upozorenja za rano upozorenje o nadolazećim uskim grlima isporuke. Popis kritičnih lijekova održava se na europskoj razini kako bi se osiguralo da njihova opskrba ima prioritet.

Uz takvu napetost između globalne ovisnosti i nacionalne proizvodnje, svi akteri, od politike do farmaceutske industrije, moraju se udružiti kako bi osigurali zdravstvenu skrb u Njemačkoj u budućnosti.