Crveni alarm: opasnost od šumskih požara u Njemačkoj raste!

Crveni alarm: opasnost od šumskih požara u Njemačkoj raste!

Što se događa u šumi? Aktualna izvješća pokazuju da rizik od šumskih požara u Njemačkoj prati alarmantan trend. WWF u svojoj studiji “Protupožarni kompas – šumski požari u Njemačkoj” upozorava na ozbiljnu prijetnju koja se pojačava porastom temperatura i povezanom sušom. Rekordan broj šumskih požara već se dogodio u iznimno vrućim i sušnim godinama 2018., 2019. i 2022., s više od 2000 hektara šume u svakom slučaju. To su najveće vrijednosti u gotovo 30 godina. [WWF izvješća]

Samo u 2023. godini izgorjelo je 1240 hektara šume, što odgovara 157 posto višegodišnjeg prosjeka. "Moramo poduzeti hitne mjere kako bismo zaštitili naše šume", kaže Albert Wotke, voditelj programa za očuvanje prirode u WWF Njemačkoj. Ova upozorenja posebno su relevantna za savezne države kao što je Brandenburg, koja je ozbiljno pogođena razornim požarima. Ovu državu karakteriziraju vrlo zapaljive borove šume i suha tla, što povećava opasnost od šumskih požara. Zapravo, oko polovice područja šumskih požara u Njemačkoj 2023. bilo je u Brandenburgu. [ZDF je danas izvijestio]

Uzroci: ljudski ili priroda?

Zastrašujući aspekt trenutne situacije je da je samo oko četiri posto šumskih požara u Njemačkoj prirodnog porijekla. Većinu uzrokuju ljudi, bilo da se radi o podmetnutom požaru ili čak nemaru. Osim toga, bivša vojna vježbališta predstavljaju posebne rizike jer staro oružje otežava gašenje požara. Tim nepotrebnim opasnostima treba se pobliže pozabaviti kada govorimo o prevenciji. [WWF izvješća]

Globalne brojke su jednako alarmantne. Godine 2023. izgorjelo je oko 26 milijuna hektara šuma, što je rezultiralo emisijom CO2 od oko 8,8 milijardi tona. To odgovara petnaest puta većoj godišnjoj emisiji CO2 u Njemačkoj. Iako je površina nešto manja u odnosu na prethodne godine, emisija CO2 od šumskih požara porasla je za 16 posto. [ZDF je danas izvijestio]

Mjere prevencije: Dobra ruka za šume

Kako bi se tome suprotstavio, WWF poziva na ekološku prenamjenu šuma kao dugoročnu preventivnu mjeru. Gotovo prirodne mješovite listopadne šume manje su osjetljive na šumske požare u usporedbi s čistim crnogoričnim šumama. Između 1992. i 2023. godine izgorjelo je više od dvije trećine površina crnogoričnih šuma. „Također su nam potrebne političke mjere i financijska sredstva za podršku ovoj prenamjeni šuma“, dodaje Wotke. Uspostavljanje barijera protiv šumskih požara i promicanje regeneracije tvrdog drva su drugi prijedlozi. [Deutschlandfunk izvještava]

Ne može se zanemariti ni financijski teret koji proizlazi iz šumskih požara. Godišnja šteta u prosjeku iznosi oko 1,23 milijuna eura, au ekstremnim godinama ta brojka može narasti i do pet milijuna eura. Dugoročne posljedice su razorne: oštećenje tla, gubitak biološke raznolikosti, zdravstveni problemi i ispuštanje stakleničkih plinova štetnih za klimu. [ZDF je danas izvijestio]

Zaključak je jasan: na svima nama je da nešto poduzmemo. Sljedeći put kada idemo u prirodu izbjegavajmo otvorenu vatru i pripazimo na sigurno odlaganje cigareta. Samo zajedno možemo pomoći u zaštiti naših dragocjenih šuma i spriječiti nadolazeću opasnost od šumskih požara.