Razina crvenog alarma: Višeoslovni klice prijete pacijentima u Bochumu!

Razina crvenog alarma: Višeoslovni klice prijete pacijentima u Bochumu!

Bochum, Deutschland - Rastuća prijetnja više otpornih patogena (MRE) predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Prema izvješću Nacionalnog referentnog centra (NRZ), situacija se 2024. godine dodatno pooštrila 2024. godine. Analizirano je preko 10 000 proba, a udio uzoraka s karbapen masher porastao je na alarmantnih 61,1 posto - što je upečatljivo povećanje u odnosu na 43,9 posto tri godine ranije. Karbapenemasen su enzimi koji inaktiviraju rezervne lijekove poput karbapenema i na taj način otežavaju liječenje infekcija.

Ovi su rezultati objavljeni u epidemiološkom biltenu Instituta Robert Koch 15. svibnja 2025., nakon čega dr. Niels Pfennigwerth iz NRZ -a preporučuje povećanje praćenja situacije. Multi -otporni patogeni posebno su opasni po život, posebno za bolničke bolesnike, jer su mogućnosti liječenja sve ograničene. Svaka primjena antibiotika također potiče stvaranje otpornosti ubijanjem osjetljivih bakterija, dok otporno preživljava i umnožava.

Globalni problem

Sve veći broj patogena otpornih na antibiotike nije samo lokalno, već i zabrinjavajući fenomen širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je antimikrobni otpor (AMR) kao jednu od najvećih globalnih prijetnji zdravlju. Svake godine više od milijun ljudi širom svijeta umire od infekcija uzrokovanih otpornim bakterijama, a oko 35.000 samo u Europi. Šokantne prognoze ukazuju na to da je do 2050. godine više od 39 milijuna ljudi moglo umrijeti od klica otpornih na antibiotike.

Opasnost je pojačana nasilnom uporabom antibiotika. U njemačkim bolnicama, posebno u ne-univerzitetskim institucijama, postoje trenutni nedostaci u propisivanju antibiotika. Dok su sveučilišne klinike poput timova za upravljanje antibioticima u Berlinu (ABS) postavljene za bolju kontrolu uporabe antibiotika, mnogim drugim objektima nedostaje takva podrška. ABS uključuje dijagnozu patogena, odabir prikladnog antibiotika kao i prilagodbu trajanja terapije i doze.

Posebno ugrožene skupine

posebno su izloženi riziku od ljudi sa slabim imunološkim sustavom, poput bolesnika s autoimunim bolestima, djece s nerafiniranim imunološkim sustavom, starijih ljudi kao i presađenih organa i bolesnika s rakom koji su u kemoterapiji. Dijabetičari i pacijenti s invazivnim intervencijama također predstavljaju rizičnu skupinu. Infekcije otpornim patogenima često su složenije, što liječenje znatno otežava.

Stručnjaci naglašavaju da se razvoj otpornosti na antibiotike ne može spriječiti, već se može usporiti. Stoga je ključno promovirati odgovorno rukovanje ovim lijekovima i jasno objasniti pacijentima da antibiotici ne djeluju protiv virusa. Studije pokazuju da gotovo polovica Europljana ne zna da antibiotici pomažu samo protiv bakterija. Vakcinacije protiv bolesti poput difterije i tetanusa također bi mogle smanjiti potrebe za antibioticima i ključna su mjera u borbi protiv otpornih klica.

Povećani broj višestrukih otpornih patogena ilustrira potrebu za sveobuhvatnim mjerama. Svjesnost o rizicima i odgovornoj uporabi antibiotika moraju se sve više usidriti u javnosti kako bi se spriječila socijalna i zdravstvena tragedija, što prijeti otpornim klicama. U kontekstu ovih izazova, ključno je da se istraživanje ulaže u razvoj novih antibiotika i mogućnosti alternativne terapije.