Berlinu prijeti gubitak umjetnosti: U opasnosti je financiranje studija!

Berlinu prijeti gubitak umjetnosti: U opasnosti je financiranje studija!

Umjetnost i kultura u Berlinu: dilema nezavisne scene

Berlinska umjetnička scena suočava se s ozbiljnim preokretom. Izazovi su sve vidljiviji otkako je renomirani art magazin stanje u glavnom gradu opisao kao "post-cool". Ova ocjena posebno se odnosi na mlade umjetnice poput 34-godišnje Lise Marie Schmitt, koja radi u svom studiju u Berlin-Weddingu. Schmitt plaća 170 eura za 30 četvornih metara, uz pomoć državnih subvencija. Ali to bi uskoro moglo biti gotovo: Berlinski senat planira rezove koji bi mogli utjecati na više od 1000 subvencioniranih studijskih prostora. Odluka o tome treba se donijeti u Zastupničkom domu u prosincu 2025., a Schmitt bi mogla izgubiti svoj studio u veljači 2026.

Što kada nedostaje novca i prostora? Schmitt već razmišlja o preseljenju u Bukurešt, gdje su stanarine jeftinije. No, ovo nije izoliran slučaj: pogođena je i umjetnica Anja Schrey. Već više od deset godina živi i radi u subvencioniranom studiju na Karl-Marx-Strasse, ali nad njom lebdi neizvjesnost oko njezine budućnosti. “Atelje na otvorenom tržištu je neprocjenjiv”, jada se Schrey, dok najamnine u Neuköllnu prosječno iznose 25 eura po četvornom metru.

Zabrinutost je raširena. Prema nedavnom istraživanju, oko 87% od oko 10.000 umjetnika u Berlinu traži pristupačne studije. Stručnjaci upozoravaju da bi gradsku sliku mogao značajno promijeniti nedostatak novih, financiranih studija. Silke Neumann, stručnjakinja za kulturnu komunikaciju, poziva na širenje područja za umjetnost i kulturu, posebno za privremenu upotrebu. Razvoj nije prošao nezapaženo od strane kritičara poput Markusa Ossevortha, organizatora. Izvještava o sve većem zatvaranju barova i klubova, koji se bore zbog visokih troškova i pritužbi stanovnika.

Osvrt na umjetničku scenu

Berlinska umjetnička scena ima uzbudljivu, ali i tragičnu povijest. Nakon ponovnog ujedinjenja, brojni su umjetnici otkrili grad kao novo kreativno žarište. No sada prijeti smanjenje kulturnog proračuna i smanjenje financiranja studija, što bi trajno promijenilo lice umjetničke scene. Sredstva za radni prostor mogla bi pasti s 45 milijuna na 22 milijuna eura godišnje. To dovodi do neizvjesnosti planiranja za mnoge umjetnike, koji se sada moraju bojati gubitka svog vrijednog studijskog prostora.

Kolekcionar umjetnina Christian Boros kaže da unatoč ovim izazovima Berlin i dalje predstavlja magnet za umjetnike. U promjenama vidi i priliku, ali spominje i opasnost da bi mnogi umjetnici mogli migrirati u druge gradove poput Hamburga ili Leipziga. Kako bi skrenuli pozornost na situaciju, pogođeni umjetnici već su pokrenuli peticiju koja je prikupila preko 3700 glasova. Ti bi glasovi trebali poslati snažan signal političarima.

Umjetnici poput Lise Marie Schmitt očekuju razvoj bez daha. Umjetnička potpora koja ju je vukla u Berlin mogla je brzo nestati. Hitno je potrebna dobra ruka za budućnost gradske umjetničke scene. Ostaje za nadati se da će uskoro doći do preispitivanja kulturne politike prije nego što živahni umjetnički krajolik Berlina preplavi stagnirajuća stvarnost.

Časopis za umjetnost pratio je razvoj kritičkim pogledom, javlja tagesschau.de neizvjesne budućnosti umjetnika, dok rbb24.de ističe najhitnije izazove. Također bbk-berlin.de bavi se neizvjesnošću u vezi s financiranjem studija i strahom umjetnika od neizvjesnosti planiranja u gradu koji je nekoć bio poznat po svom kreativnom potencijalu.