Berlin postaje grad spužve: Ovako se metropola bori protiv nestašice vode!

Berlin postaje grad spužve: Ovako se metropola bori protiv nestašice vode!

Nedostatak vode u urbanim područjima sve više postaje eksplozivan problem. U Berlinu ljudi već razmišljaju korak dalje i planiraju postati “spužvasti grad”. S konceptom ne samo skladištenja kišnice, već i njezinog ponovnog ciljanog ispuštanja, grad pokušava odgovoriti na izazov klimatskih promjena. To ide ruku pod ruku s ciljevima Njemačka strategija prilagodbe klimatskim promjenama, čiji je cilj promicanje inovativnih rješenja u urbanom razvoju.

Potreba za ovim mjerama postaje jasna kada se uzme u obzir da se Berlin nalazi u suhoj regiji Njemačke i da opskrba vodom ljeti postaje sve problematičnija. Kako bi se to spriječilo, već je dovršeno devet velikih podzemnih bazena za prikupljanje kišnice. Posebno impresivan sabirni bazen dubine 30 metara bit će potpuno funkcionalan 2026. godine i može primiti oko 17.000 kubičnih metara kišnice. Tijekom jakih kiša, višak vode se ispušta u ove bazene prije nego što se pumpa u postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda na daljnju obradu.

Kako funkcionira grad spužve?

Ali što točno znači biti grad spužve? U svojoj srži, to je pametan koncept koji ima za cilj bolje korištenje zatvorenih područja u gradovima. Glasno Istraživači namještaja Gradovi mogu revolucionirati način na koji se nose s kišnicom postavljanjem propusnih tla, više zelenih površina i skladištenjem vode. Cilj je pohraniti višak vode i polako ga ispuštati, čime se mnoge rijeke štite od izlijevanja i kanalizacije.

Posebna se pozornost posvećuje i sprječavanju izlijevanja mješovite vode. U Berlinu je 2 000 od 10 000 km kanalizacije mješoviti kanalizacijski sustav. U najgorem slučaju, to dovodi do pomora riba i nedostatka kisika u vodenim tijelima. Kako bi riješio ovaj problem, grad je donio zakon koji propisuje da samo mali dio kišnice na novim građevinskim lokacijama smije teći u kanalizacijski sustav. Ostatak mora ispariti ili iscuriti.

Zelena infrastruktura za mikroklimu

Savezna vlada vidi grad spužve kao dio svoje sveobuhvatne strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Inovativni pristupi zelenoj infrastrukturi, poput onih u THE potrebni su za jačanje mikroklime u gradovima. DAS izvješće o praćenju također pokazuje da istraživanja pokazuju da je manje od polovice stambenih objekata osigurano od prirodnih opasnosti. Ovdje postoji potreba za akcijom.

Što se tiče zaštite klime, korist ima i kvaliteta života stanovnika grada. Mjere ozelenjavanja kao što je stvaranje jezerca za skladištenje kišnice ne samo da mogu održavati vodu čistom, već i pomoći u hlađenju grada i zaštiti ga od poplava. Primjer bi mogao biti novi stambeni blok opremljen jezercem i postrojenjima za pročišćavanje vode.

Sve se više gradova oslanja na koncept spužvastog grada. Pilot projekti već se odvijaju u Švicarskoj, gdje se u strukturne preventivne mjere ulaže više od 43 milijuna franaka. U Winterthuru se, primjerice, kišnica iz školskih zgrada koristi za navodnjavanje parkova i zelenih površina.

Uz prave mjere i volju za promjenama, ideja grada spužve mogla bi postati presedan ne samo u Berlinu, već iu mnogim drugim gradovima europskog podrijetla. Sada je vrijeme za klimatski prihvatljive koncepte u gradovima – nešto je važno!