Berlin snažno povlači: Znatno više deportacija 2025.!

Berlin snažno povlači: Znatno više deportacija 2025.!

Crno-crveni Senat u Berlinu značajno je ubrzao tempo deportacija u prvoj polovici 2025. Glasno dnevne vijesti Deportirane su 804 osobe, što je povećanje od 56% u odnosu na prethodnu godinu. Većina tih povrataka bila je čarter letovima, a posebno su zastupljeni ljudi iz Moldavije (307), Gruzije (154) i Srbije (47). U statistiku su ušli i deportirani iz Turske (39), Bosne i Hercegovine (27) i Afganistana (21).

Na političkoj pozornici, šef zastupničkog kluba CDU-a Dirk Stettner rekao je da je zadovoljan brojkama i najavio da će poduzeti daljnje mjere. Za cijelu 2025. godinu predviđa se “preko 1600 povrataka”, što bi bio najveći broj od 2017. SPD je, s druge strane, reagirao prilično oprezno. Glasnogovornik migracijske politike Orkan Özdemir nije smatrao zadovoljnim što se mnogo ljudi deportira. Također je kritizirao poteze CDU-a da traži kažnjavanje izbjegličkih aktivista koji prenose informacije o predstojećim deportacijama.

Trenutna situacija politike vraćanja

Na situaciju utječe zakonski okvir koji jasno kaže da su povratak i deportacija politički prioriteti. The BAMF ističe da je politika vraćanja također oblikovana propisima EU-a koji od država članica zahtijevaju izdavanje odluka o vraćanju. U Njemačkoj je 2011. implementirana EU Direktiva o vraćanju, koja postavlja pravni temelj za obvezu vraćanja. Primjenjuje se sljedeće: Dobrovoljni povratak ima prednost pred prisilnom deportacijom.

Prema podacima uprave unutarnjih poslova, u Berlinu trenutno živi oko 2400 ljudi koji moraju odmah napustiti zemlju. Ukupno, više od 15.000 ljudi ima humanitarnu toleranciju, koja, međutim, ne daje status stalnog boravka. Ti su zakoni posljednjih godina sve više u središtu političkih rasprava. Iako Temeljni zakon štiti pravo na azil, razlozi za bijeg poput rata ili građanskog rata nisu uvijek priznati kao dovoljan razlog za dopuštenje boravka u Njemačkoj.

Povijesni pregled i kontroverze

Pogled u prošlost pokazuje da Njemačka ima puno toga za raditi kada je riječ o politici prema izbjeglicama. Rasprava o zaštićenom statusu, posebno za ljude iz ratom razorenih zemalja poput Sirije, Iraka i Afganistana, bila je i često je žestoka. Prije 2013. u Njemačkoj nije postojalo zakonsko pravo na privremenu zaštitu za ratne izbjeglice, što su mnogi kritizirali kao "prazninu u zaštiti". Čak i nakon Daytonskog sporazuma 1995. godine, kada je bio veliki priljev ljudi koji su tražili zaštitu iz BiH, mnogi zahtjevi su odbijeni.

U to su vrijeme mjere povratka često kritizirane kao neadekvatne jer su sigurnosni problemi u matičnim zemljama i nedostatak društvenih veza sprječavali provedbu. Političari trenutno raspravljaju o učinkovitosti programa povratka i potrebnim reformama u migracijskoj politici.

Pitanje repatrijacije i deportacije stoga ostaje vruća tema o kojoj se ne raspravlja samo u Berlinu, već utječe i na cijelu Njemačku. U kojoj će se mjeri politički krajolik ovdje promijeniti, ostaje za vidjeti - ali jedno je sigurno: ima još puno toga za učiniti u raspravi o pravima izbjeglica i politici povratka.