Berlin se snažno povlači: Značajno više dijelova 2025!

Berlin se snažno povlači: Značajno više dijelova 2025!

Berlin, Deutschland - The black-red Senate in Berlin significantly increased the pace in the first half of 2025. According to Tagesschau , što odgovara povećanju od 56 % u odnosu na prethodnu godinu. Većina tih povrata odvijala se putem charter letova, a ljudi iz Moldaua (307), Georgije (154) i Srbije (47) bili su posebno zastupljeni. Deportirani iz Turske (39), Bosne i Hercegovine (27) i Afganistana (21) također su pronađeni u statistici.

Na političkoj pozornici, vođa parlamentarne grupe CDU Dirk Stettner bio je zadovoljan brojevima i najavio je da će poduzeti daljnje mjere. "Preko 1.600 prinosa" prognozira se za cijelu godinu 2025, što bi bio najveći broj od 2017. godine. SPD je, s druge strane, reagirao prilično rezerviran. Glasnogovornik migracijske politike uragan Özdemir nije bio baš zahvalan što su mnogi ljudi deportirani. Također je kritizirao napredak CDU -a, koji zahtijeva kaznu za izbjegličke aktiviste koji prenose informacije o nadolazećim deportacijama.

Trenutna situacija politike povratka

Na situaciju utječe pravni okvir koji jasno utvrđuje da su povrat i deportacija politički prioritet. bamf Navodi da se EUUS također proglašava EUfulasima da se EUPULULACS također proglašava eUfulacijom koja se također obvezuje na eU u euulaciji koja se obvezuje na to da se eful politika također propisuje da se povratni politika također proglašava politikom povratka koji je povratak također proglašavao politikom povratka također koji se eflasira da je povratna politika također. U Njemačkoj je provedena Direktiva o povratku iz EU -a 2011., koja definira zakonsku osnovu za povratak dužnosti. Sljedeće se primjenjuje: Dobrovoljni povrat ima prioritet u odnosu na kompulzivnu deportaciju.

Prema unutarnjoj upravi, oko 2.400 ljudi trenutno živi u Berlinu koji su odmah podložni odlasku. Ukupno, više od 15.000 ljudi ima humanitarnu toleranciju, što, međutim, ne daje status trajnog boravka. Posljednjih godina ti su zakoni postajali sve više u središtu političkih rasprava. Osnovni zakon štiti pravo na azil, ali razlozi za bijeg poput rata ili građanskog rata nisu uvijek priznati kao dovoljan razlog za boravak u Njemačkoj.

Povijesni pregled i kontroverze

Pogled u prošlost pokazuje da Njemačka ima puno za rad u izbjegličkoj politici. Rasprava o statusu zaštite, posebno za ljude iz ratnih zemalja poput Sirije, Iraka i Afganistana, bila je i često se zagrijava. Prije 2013. godine u Njemačkoj nije bilo zakonskog prava na privremenu zaštitu ratnih izbjeglica, što su mnogi kritizirali kao "zaštitni jaz". Čak i nakon sporazuma Daytona 1995. godine, kao veliki priliv onih koji traže zaštitu od Bosne-Hercegovine, mnoge su aplikacije odbijene.

Mjere povratka često su kritizirane kao neadekvatne u to vrijeme jer su sigurnosni problemi u matičnim zemljama i nedostatak socijalnih obveznica spriječili provedbu. Političari trenutno raspravljaju o učinkovitosti programa povratka i potrebnim reformama u migracijskoj politici.

Tema povratka i deportacije ostaje vruće željezo koje ne samo da osigurava razgovor u Berlinu, već i utječe na cijelu Njemačku. U kojoj mjeri se politički krajolik ovdje mijenja ostaje za vidjeti - jedno je sigurno: još se treba puno toga učiniti, u raspravi o pravima izbjeglica i politici povratka.