Suche
Mein Konto
Crveno upozorenje: Zaposlenici Barnima rade milijune sati prekovremeno!
U okrugu Barnim odrađeno je 1,6 milijuna prekovremenih sati, mnogi od njih neplaćeni. NGG poziva na reforme za bolje radno vrijeme.
Crveno upozorenje: Zaposlenici Barnima rade milijune sati prekovremeno!
Rasprava o prekovremenom i rasporedu radnog vremena postaje sve raširenija, a četvrt Barnim nije iznimka. Prošle godine ovdje je zabilježeno oko 1,6 milijuna prekovremenih sati, kako izvještava barnim-aktuell.de. Ono što je frapantno je da je oko 842.000 tih sati bilo neplaćeno. Ovo su alarmantne brojke koje su važne i zaposlenicima i poslodavcima.
Poseban fokus je na ugostiteljstvu, gdje je u hotelima, restoranima i sličnim poslovima odrađeno oko 38.000 prekovremenih sati – brojka koja nije posve iznenađujuća s obzirom da 52% tih sati ostaje neplaćeno. Ova bi situacija mogla postati još gora kao rezultat planiranih izmjena Zakona o radnom vremenu od strane savezne vlade. Sindikat prehrane, ugostiteljstva i ugostiteljstva (NGG) upozorava na porast prekovremenog rada i potencijalne zdravstvene posljedice.
Izmjene Zakona o radnom vremenu
Cilj novih propisa je maksimalno tjedno radno vrijeme učiniti fleksibilnijim. Umjesto ograničenja na osam sati dnevno kao što je dosad bio slučaj, ubuduće će biti postavljeno na maksimalno 48 sati mjesečno kako bi se stvorilo više prostora i za poslodavce i za zaposlenike, navodi boeckler.de. No, NGG izaziva zabrinutost: „Dulje radno vrijeme povećava rizik od nesreća na poslu i opterećuje tijelo i um“, upozorava Sebastian Riesner, direktor NGG Berlin-Brandenburg. Zdravstvene rizike povezane s takvim reformama pokazuju i opsežne studije o organizaciji radnog vremena.
Posebno treba istaknuti da je predugo radno vrijeme sve veći problem. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. godine 7,2% zaposlenih s punim radnim vremenom redovito je radilo više od 48 sati tjedno. S 8,6% muškarci imaju veći udio od žena (4,5%). Brojke također pokazuju da pritisak ne pada samo na pleća samozaposlenih, već da su nesrazmjerno pogođeni i menadžeri: gotovo 25% njih radi više od 48 sati tjedno. Situacija je posebno eksplozivna za radnike s nepunim radnim vremenom, budući da 61% svih poslova s nepunim radnim vremenom u okrugu Barnim obavljaju žene.
Zdravstveni rizici i društvene implikacije
Ne treba podcjenjivati opasnosti od oštećenja zdravlja uzrokovanih dugim radnim vremenom. Stručnjaci upozoravaju da povećanje tjedne satnice može smanjiti vrijeme regeneracije i time ugroziti zdravlje zaposlenika. Istraživanje Zaklade Hans Böckler pokazalo je da većina stalno zaposlenih ne želi kasnije završiti posao. Ali stvarnost je drugačija: predložene reforme mogle bi prisiliti više ljudi da rade dulje vrijeme, što ne samo da može dovesti do nezadovoljstva, već i povećati izostanke zbog bolesti.
U sestrinskim profesijama, gdje već postoje visoke stope obolijevanja, željena deregulacija predstavlja dodatni izazov koji bi mogao ugroziti kvalitetu skrbi za pacijente. Dok je rasprava o fleksibilnom radnom vremenu na političkom dnevnom redu, ostaje pitanje koliko je fleksibilnost zapravo korisna za zaposlenike i treba li njihovom zdravlju dati veći prioritet.
Općenito, postoje pokazatelji da se tržište rada suočava s financijskim i zdravstvenim izazovima. NGG stoga ne poziva samo na pouzdano radno vrijeme koje je usklađeno s vremenom čuvanja djece, već i na preispitivanje organizacije radnog vremena. Ostaje se nadati da će se u političkoj raspravi čuti i glas zaposlenika te promovirati poštena i zdrava kultura rada.