Berlin pod pritiskom: bacanje kamenja nakon velikih demonstracija za Gazu izazvalo oduševljenje!
Dana 22. lipnja 2025. u Berlinu je održana prosvjedna šetnja za Palestinu u kojoj je sudjelovalo više od 12.000 ljudi.

Berlin pod pritiskom: bacanje kamenja nakon velikih demonstracija za Gazu izazvalo oduševljenje!
Berlin će se 22. lipnja 2025. transformirati u živahno središte palestinske solidarnosti. Preko 12.000 ljudi sudjeluje u prosvjednom maršu pod motom “United4Gaza”, koji počinje na Trgu Republike u blizini zgrade Reichstaga i ide prema Potsdamer Platzu. Prema n-tv-u, organizatori pozivaju na trenutni prekid njemačke potpore izraelskoj vladi, veću humanitarnu pomoć za pojas Gaze i dekriminalizaciju palestinskih glasova i simbola.
Prosvjed stvara odlučnu atmosferu koja, međutim, u večernjim satima poprima neugodan tok. Dok se neki sudionici opuštaju u vanjskom prostoru zalogajnice u Kreuzbergu, doživljavaju šokantan incident. Iznenada su četiri žene bačene sa zgrade kamenom za popločavanje i mokrom krpom. Srećom, za dlaku su promašeni i ostali su neozlijeđeni, stoji u priopćenju policije. Tagesspiegel izvještava da državna sigurnosna agencija sada istražuje pokušaj napada, iako je identitet osumnjičenog počinitelja još uvijek nepoznat.
Političke napetosti i kultura protesta
Incident je alarmantan i postavlja pitanja: kakav utjecaj imaju društvene napetosti na prosvjednu kulturu? Posljednjih godina u Njemačkoj se često raspravlja o ograničenjima slobode izražavanja i okupljanja, posebice u kontekstu glasova solidarnosti s Palestinom. Amnesty International upozorava na sve uži okvir diskursa i poziva da se prema kritičkim glasovima postupa s poštovanjem, posebno na sveučilištima.
Jasno je da je javni diskurs o njemačkoj i izraelskoj politici vrlo polariziran. Opće zabrane simbola i izraza u palestinskom kontekstu ne pomažu razjasniti problem. Umjesto toga, sve je manji prostor za nužno sužavanje rasprave. To znači da se prosvjedi sve više kriminaliziraju. Amnesty naglašava da je zaštita slobode izražavanja ključna za sve te da državna tijela moraju omogućiti građanima da raspravljaju i prosvjeduju u zaštićenom okruženju.
U društvu koje žonglira s mnoštvom perspektiva i emocija, važno je tražiti dijalog. Bez obzira na politički stav, svi bismo trebali raditi zajedno na kulturi otvorene rasprave. Jer u konačnici svi smo dio ove rasprave o pravdi, humanosti i zaštiti prava svih ljudi.