Sud u Cottbusu odbija hitan zahtjev za pomoć za okoliš protiv LEAG-a

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Upravni sud u Cottbusu odbija hitan zahtjev Deutsche Umwelthilfe za restrukturiranje Leaga.

Das Verwaltungsgericht Cottbus lehnt den Eilantrag der Deutschen Umwelthilfe zur Leag-Umstrukturierung ab.
Upravni sud u Cottbusu odbija hitan zahtjev Deutsche Umwelthilfe za restrukturiranje Leaga.

Sud u Cottbusu odbija hitan zahtjev za pomoć za okoliš protiv LEAG-a

Dana 25. rujna 2025. Upravni sud u Cottbusu odbio je hitan zahtjev Deutsche Umwelthilfe (DUH), koji je bio usmjeren protiv Državnog ureda za rudarstvo, geologiju i sirovine (LBGR). Cilj prijave bio je uvjeriti LBGR da od Lausitzer Energie AG (Leag) zatraži dodatne mjere financijske sigurnosti kako bi se osigurao novac za rekultivaciju površinskog rudnika Jänschwalde. Environmental Aid je izrazio zabrinutost zbog restrukturiranja Leaga i mogućih negativnih učinaka na okoliš. Greenpeace, koji je također bio uključen u hitnu prijavu i poziva savezne države Sasku i Brandenburg da podnesu zahtjev za zaštitu vjerovnika, također dijeli tu zabrinutost. DUH u priopćenju objašnjava da bi restrukturiranje Leag Group moglo ostati bez imovine do dvije milijarde eura te da bi se zbog toga temeljni kapital Lausitz Energie Eisenbahn AG (LE-B) smanjio za 82 posto. Ovakav razvoj događaja mogao bi imati značajne financijske posljedice i ugroziti dugoročnu sigurnost mjera rekultivacije.

Upravni sud nije dijelio stajalište ekoloških udruga i odbio je zahtjev. Žalba protiv ove odluke može se podnijeti Višem upravnom sudu Berlin-Brandenburg. Rok za prijavu zahtjeva za zaštitu vjerovnika je 1. listopada 2025. godine, što naglašava hitnost problema.

Kritika rekultivacije i njezinih posljedica

Leagovi planovi restrukturiranja dolaze u kontekstu intenzivne rasprave o posljedicama eksploatacije i rekultivacije lignita. Prema Bund-nrw, više od 33 000 hektara zemlje u Porajnju bilo je pogođeno otvorenim kopom lignita do kraja 2021. Od tih površina samo je 23.876 hektara ponovno osposobljeno za korištenje, dok dugoročne ekološke posljedice izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Gubitak plodnog tla, ozbiljno narušavanje ravnoteže podzemnih voda i nenadoknadivi gubici šumskih površina samo su neke od točaka koje ističu stručnjaci za okoliš.

Rasprava o melioraciji također postavlja pitanja o kvaliteti obnovljenog tla. Takozvana netaknuta tla često ne postižu poljoprivredne i ekološke kvalitete koje su posjedovala izvorna tla. Zbog toga će zdrav organski uzgoj tijekom godina postati više utopija nego stvarnost, što bi moglo predstavljati velike izazove, posebno za regiju i njezine stanovnike.

Upozoravaju ekološke organizacije

Deutsche Umwelthilfe i Greenpeace i dalje upozoravaju da trenutni razvoj događaja oko Leaga i tekućeg rudarenja lignita premašuje ekološka ograničenja. Pogled na povijest renaturacije pokazuje da dosadašnji pokušaji pošumljavanja nakon Drugog svjetskog rata često nisu imali željeni uspjeh – važna lekcija iz prošlosti koju treba uzeti u obzir.

Ukratko, ostaje za reći da je hitni zahtjev za ekološku potporu odbijen, ali problemi i izazovi oko lignita i rekultivacije nipošto nisu manji. Stoga ostaje pitanje kako odgovorni na to žele reagirati kako bi pomirili i gospodarske interese i zaštitu okoliša. Nadolazeći tjedni i mjeseci mogli bi biti ključni za budućnost regije.