Crno i crveno zaustavljaju izbjeglice: Kriza na njemačkim granicama eskalira!

Crno i crveno zaustavljaju izbjeglice: Kriza na njemačkim granicama eskalira!

Federalna vlada jasnim političkim kursom nastoji prevladati izazove migracija na granicama. Otkako je crno-crvena koalicija došla na vlast, primjetan je porast odbijanja ljudi koji traže zaštitu na njemačkim granicama. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) naložio je saveznoj policiji da odbije tražitelje azila, bez obzira na to traže li zaštitu ili ne. Dobrindt tvrdi da država EU-a odgovorna za postupke azila odgovara zemlji u koju su ljudi prvi put ušli. Ove odluke izazivaju iritaciju među susjednim zemljama poput Poljske i Austrije, koje pozorno prate razvoj njemačke politike po ovom pitanju. [Inforadio izvještava da](https://www.inforadio.de/rubriken/debatte/das-forum/2025/06/migrationspolitik- Grenzkontrollele-fluechtling-zurueckweise-ab Schiebe.html) rasprava o ovoj politici postavlja relevantna pitanja o budućnosti njemačke politike azila, posebno u pogledu humanizma, suosjećanja i potrebe za useljavanjem kako bi se osigurala radna snaga u društvo koje stari.

U tom kontekstu Udruga gradova i općina hitno je upozorila da su općine u Njemačkoj na granici svojih mogućnosti i pozvala na smanjenje migracija. Osobito zbog stalno visokog broja izbjeglica, istraživanja su pokazala da većina stanovništva podržava ovaj zahtjev. Panel rasprava održana je 15. lipnja 2025., a moderirao ju je Sascha Hingst. Među gostima su bili Friedemann Hanke, zamjenik okružnog upravitelja okruga Märkisch-Oderland (CDU), i Karl Kopp, generalni direktor ProAsyla, kao i drugi stručnjaci. Ovaj događaj je rezultat suradnje rbb 24 Inforadia i European Academy Berlin.

Novi zahtjevi EU za migracijsku politiku

Paralelno s razvojem događaja u Njemačkoj, Europski parlament odobrio je novi paket o migracijama i azilu, koji je usvojen 8. travnja 2024. s većinom od 322 glasa za i 266. Ovaj paket zahtijeva od država članica preseljenje, davanje financijskih doprinosa ili pružanje tehničke pomoći tražiteljima azila ili onima kojima je potrebna međunarodna zaštita. Službeno priopćenje za javnost Europskog parlamenta pojašnjava da su dublinska pravila revidirana kako bi se jasnije razjasnilo koja je država EU-a odgovorna za zahtjeve za azil.

Osim toga, predviđena je nova procedura provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama EU, koja bi mogla potrajati i do sedam dana. Propisi također imaju za cilj osigurati postojanje neovisnih kontrolnih mehanizama za zaštitu temeljnih prava. Baza podataka Eurodac se ažurira kako bi obuhvatila podatke o neregularnim dolascima, a postoje i koraci za uvođenje jedinstvenih standarda za priznavanje statusa izbjeglice. Tražiteljima azila također treba omogućiti rad najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Međutim, te nove propise još treba službeno odobriti Vijeće i oni bi mogli stupiti na snagu u sljedeće dvije godine.

Društveni i pravni izazovi

Sve je intenzivnija rasprava o migracijama, posebice o pitanju “pushbacks” – odnosno nasilnog odbijanja migranata na granicama. Prema Europa u obrazovanju, takve prakse krše zakone EU-a i Ženevsku konvenciju o izbjeglicama, jer ljudi imaju pravo na reviziju zahtjeva za azil. Mnoge države EU-a, posebno istočnoeuropske zemlje poput Poljske i Mađarske, sve se više oslanjaju na izolaciju kroz granične ograde i povratne mjere. Ovu tendenciju izolacije pozdravlja nekoliko zemalja unutar EU, dok zemlje južne Europe pozivaju na pravedniju raspodjelu izbjeglica.

U urbanim sredinama Kölna ova rasprava postaje još jasnija: u pozadini sve većeg broja izbjeglica, posebno ljudi iz kriznih područja kao što je Afganistan, društveno raspoloženje je napeto. Postupnu promjenu politike azila prate mnogi, a kakav će imidž Njemačka imati u europskoj zajednici kada je u pitanju pronalaženje humanih rješenja, ostaje za vidjeti.