Ptičja gripa se širi: U Tiringiji uginulo 400.000 životinja!

Ptičja gripa se širi: U Tiringiji uginulo 400.000 životinja!

Na poljima u Tiringiji vlada zabrinjavajuća tišina dok se ptičja gripa, poznata i kao ptičja gripa, nastavlja širiti. Oko 400.000 životinja, uključujući kokoši, patke, guske i purane, već je ubijeno ove godine kako bi se spriječio prijenos bolesti, navodi se u izvješćima Tiringija24. Posebno su teško pogođene komercijalne farme peradi u sjeveroistočnoj Njemačkoj, gdje je u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju ubijeno gotovo 150.000 kokoši nesilica. Brojke su također alarmantne u Brandenburgu: u okrugu Märkisch-Oderland još 130.000 životinja trenutno je pred klanjem.

Pritisak virusa H5N1 naglo je porastao posljednjih godina. Došlo je do masovnog uginuća divljih ptica, primjerice u Linumer Teichlandu, gdje je otkriveno 65 slučajeva opasnog virusa. Predsjednica Instituta Friedrich Loeffler, prof. Christa Kühn, upozorava: “Situacija je dinamična i najgore bi tek moglo biti.” Širenje virusa povećava se migracijom ptica u jesen, budući da zaražene divlje ptice mogu lako prenijeti uzročnika na domaću perad.

Mjere zadržavanja

Kako bi se spriječilo daljnje širenje, u mnogim regijama Tiringije, kao što je okrug Gotha, perad se mora držati u stajama. Cilj je smanjiti kontakt između domaće peradi i potencijalno zaraženih divljih ptica. Glasno rbb24 Iako je rizik za javnost nizak, ljudi koji imaju izravan kontakt s oboljelim životinjama trebali bi nositi zaštitnu odjeću kako bi spriječili moguće infekcije.

Trenutna situacija je razlog za zabrinutost. Vlasnici životinja dobivaju odštetu za ubijene životinje, no ona trenutno iznosi maksimalno 50 eura po životinji. Savezni ministar poljoprivrede Alois Rainer sada poziva na povećanje do 110 eura kako bi se bolje pomoglo pogođenim tvrtkama. Posljednjih godina epidemija ptičje gripe naglo je porasla u Njemačkoj i sada zahvaća 37 europskih zemalja.

Pogled u budućnost

Nedavno se pokazalo da klimatske promjene utječu na migratorno ponašanje ptica i tako pridonose širenju zaraznih bolesti. Divlje ptice poput pataka i gusaka mogu prenijeti virus H5N1 a da se same ne razbole, što povećava izazove za uzgajivače peradi. Stoga je važno da uzgajivači peradi poduzmu preventivne mjere kako bi zaštitili svoje životinje i ograničili širenje bolesti. Ali ljudsko zdravlje također ostaje problem, tako da mjere opreza ostaju ključne.

Situacija je i dalje napeta, a kako će se dalje razvijati ostaje za vidjeti. Važno je poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere za rješavanje ovog zabrinjavajućeg trenda.