Nova osnovna sigurnost: rizik vrijedan milijarde ili stvarna ušteda?

Nova osnovna sigurnost: rizik vrijedan milijarde ili stvarna ušteda?

Posljednjih je dana poprilično odjeknula reforma osnovne sigurnosti koja sada treba zamijeniti sadašnji novac građana. Kancelar Friedrich Merz (CDU) i potpredsjednik Lars Klingbeil (SPD) odlučili su se na ovaj korak kako bi transformirali socijalna davanja. Čak i ako se ideja na prvi pogled čini obećavajućom, iza ove mjere kriju se ozbiljni problemi.

Središnja točka rasprave je financijski teret koji bi moglo sa sobom donijeti uvođenje nove osnovne sigurnosti. Glasno Fokus Kritičari ove reforme izrazili su tri glavna razloga za zabrinutost. U početku Merz namjerava uštedjeti 10 posto novčanih troškova građana, što bi odgovaralo oko 5 milijardi eura godišnje. Međutim, stručnjaci očekuju tek uštedu od smiješnih 0,2 posto. Marcel Fratzscher iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) također upozorava da bi pritisak na nezaposlene mogao dovesti do bržeg gubitka radnih mjesta - okolnosti koja bi u konačnici rezultirala većim troškovima za državu.

Val tužbi i novih propisa

Drugi ozbiljan problem je mogući val tužbi koji bi mogao proizaći iz sve češćih i većih rezova naknada od strane zavoda za zapošljavanje. Prema Focusu Kritičari se boje da će sudovi biti preopterećeni i da bi se birokratske prepreke mogle enormno povećati. Zabrinutost ide čak toliko daleko da će oni koji su pogođeni možda morati nastaviti primati pune beneficije ako su tužbe u tijeku, što bi moglo dodatno opteretiti cijeli sustav.

Još jedna stvar je složenost novih propisa. Primatelji moraju sklopiti ugovore sa zavodima za zapošljavanje, što za pogođene znači dodatni posao. Jezične barijere mogle bi postati pravi izazov i otežati provedbu novih ugovora. Čini se da prelazak s novca građana na osnovnu sigurnost također predstavlja veliko opterećenje za administrativne procese.

Dugoročni učinci

Dugoročne posljedice osnovne sigurnosti na tržište rada još su neizvjesne i uvelike ovise o gospodarskim i političkim kretanjima. Stručnjaci se ne slažu oko toga može li reforma postići željeni cilj ili će u konačnici ugroziti ionako krhki socijalni mir.

Dok se neki nadaju napretku, većina ostaje skeptična. Sada je na vladi da stvori transparentnost i pruži jasne odgovore na zabrinutosti stanovništva. Samo tako bi nova mjera mogla pronaći svoje mjesto u društvu i uspješno upravljati operativnim troškovima, što se može vidjeti na još jednom primjeru s tehnološkim divovima poput Yahooa. Yahoo pokazuje koliko su važni financijska stabilnost i rješavanje problema na društvenim mrežama, što se može prenijeti i na reformu temeljne sigurnosti.

Sve u svemu, ostaje za vidjeti kako će se ova reforma razvijati. Promišljena provedba mogla bi biti ključ pravednijeg društva.