Reforma novca građana: Općine alarmiraju zbog birokratskih čudovišta!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Savezna vlada 1. studenoga 2025. planira reformu osnovne sigurnosti kojom će se zamijeniti novac građana i uvesti nova regulativa.

Bundesregierung plant zum 1.11.2025 eine Reform der Grundsicherung, die das Bürgergeld ersetzt und neue Regelungen einführt.
Savezna vlada 1. studenoga 2025. planira reformu osnovne sigurnosti kojom će se zamijeniti novac građana i uvesti nova regulativa.

Reforma novca građana: Općine alarmiraju zbog birokratskih čudovišta!

Od 1. studenog 2025. u Njemačkoj će se provesti sveobuhvatna reforma osnovne sigurnosti, koja bi trebala zamijeniti novac građana. Federalna vlada postavila si je cilj rasteretiti proračun, a istovremeno stvoriti poticaje za povećanje zaposlenosti. Reforma sa sobom donosi neke kontroverzne novine koje su u općinama naišle na zabrinutost i oštre kritike. Glasno Merkur Mnogi okružni administratori i gradonačelnici strahuju da će novi propisi dovesti do "birokratskog čudovišta" koje bi moglo enormno povećati administrativne troškove.

Središnji element reforme je uvođenje sporazuma o suradnji između korisnika naknada i države. Ako se sporazumi prekrše, postoji rizik od ozbiljnih rezova do 30 posto naknada. Predsjednik okruga Brandenburg, Siegurd Heinze, kritičan je i cijelu reformu opisuje kao "besmislenu i birokratsku". Ulli Schäfer, upravitelj okruga Greiz, također ne vidi volju za reformom u projektu. Ali ne vide svi gradonačelnici situaciju kao dramatičnu: Dennis Rehbein, novoizabrani gradonačelnik Hagena, prepoznaje opasnost od vala tužbi, ali ostaje optimist.

Rastući troškovi i moguće tužbe

Savezna vlada procjenjuje da bi reforma mogla donijeti uštede od oko pet milijardi eura. No te se uštede smatraju minimalnima, tim više što ukupni godišnji trošak novca građana iznosi oko 50 milijardi eura. Općine također strahuju da će novi propisi ne samo dovesti do dodatnih administrativnih opterećenja, već bi mogli rezultirati i povećanjem broja tužbi. Ovi pravni sporovi mogli bi dodatno opteretiti gradske proračune.

Osim toga, ima kritika da reforma nije pravedna: dok su nezaposleni podvrgnuti strožim sankcijama, radni ljudi od novotarija jedva da imaju koristi. Predviđene sankcije za višestruko odbijanje ponuda za posao ili propuštanje termina mogle bi biti glasne Vrijeme samo pogoršavaju situaciju za mnoge pogođene. Dugoročno gledano, to bi moglo ne samo otežati zapošljavanje, nego i dovesti do povećanja broja ljudi koji primaju osnovnu socijalnu sigurnost.

Sljedeći koraci

Kako bi se prevladali ovi izazovi, bitno je da centri za zapošljavanje budu bolje opremljeni kako bi osigurali učinkovito zapošljavanje. Fokus reforme jasno je na zapošljavanju, a ne na kvalifikacijama pogođenih, što se u nekim slučajevima vidi kao mogući zaokret prema učinkovitijoj politici tržišta rada. Također se treba nadati da će provedba reforme biti pametno osmišljena, budući da sankcije nisu obvezujuće i stoga centri za zapošljavanje imaju određenu slobodu djelovanja.

Reforma stoga ima dvojak fokus: važno je smanjiti troškove, ali u isto vrijeme promicati integraciju na radnom mjestu. Naredni mjeseci pokazat će hoće li federalna vlada biti u stanju ozbiljno shvatiti zabrinutost općina iu isto vrijeme pokrenuti učinkovitu reformu.