Energetsko siromaštvo u Njemačkoj: Milijuni ne mogu grijati svoje domove!

Energetsko siromaštvo u Njemačkoj: Milijuni ne mogu grijati svoje domove!

U Njemačkoj se mnogi građani bore s troškovima grijanja svojih domova. Prema WZ-u, prošle godine 5,3 milijuna ljudi u Njemačkoj nije imalo dovoljno novca da adekvatno zagrije svoje domove. To predstavlja 6,3 posto stanovništva, što je pad u odnosu na 8,2 posto 2023., ali pritisak na proračune i dalje je velik. Njemačka je dakle ispod prosjeka EU od 9,2 posto, iako su u zemljama poput Grčke i Bugarske udjeli znatno viši, točnije 19,0 posto u svakom slučaju.

Situacija je i dalje napeta, posebno ako se uzme u obzir da su cijene energije porasle 50,3 posto od 2020., što je znatno brži rast od općih potrošačkih cijena, koje su porasle 19,3 posto. Pozitivno je to što su potrošači u rujnu ove godine morali plaćati nešto manje energije: energija za kućanstva bila je 1,9 posto jeftinija u odnosu na prethodnu godinu, podaci su iz WZ.

Učinci na zdravlje i društvene posljedice

Prema analizi CORRECTIV.Europe koja se temelji na podacima Eurostata iz 2024., financijska nemogućnost adekvatnog grijanja doma može predstavljati ozbiljne zdravstvene rizike. Hladan dom povećava rizik od mentalnih bolesti, kardiovaskularnih problema i kroničnih respiratornih infekcija. U Njemačkoj je oko 5,2 milijuna ljudi 2024. godine imalo poteškoća u osiguravanju dovoljno topline, što je pad u usporedbi s prethodnom godinom, ali porast od 2021. godine.

Zanimljivo je da je Bremen na vrhu s udjelom od 12,2 posto negrijanih kućanstava, a slijede Saarland (11,1 posto) i Arnsberg (9,6 posto). Za mnoge ljude sve više se postavlja pitanje: Kako platiti troškove grijanja, a pritom osigurati da hladnjak ostane pun? Ovi izazovi znače da humanitarne organizacije prijavljuju povećanje zahtjeva ljudi u financijskim poteškoćama.

Energetsko siromaštvo u EU

Problem energetskog siromaštva ne pogađa samo Njemačku. Prema istraživanjima diljem EU-a, ukupno oko 47 milijuna ljudi u EU-u, Švicarskoj i Norveškoj prošle zime nije moglo adekvatno grijati svoje domove - što odgovara otprilike 10,2 posto stanovništva. Uzroci su često neobnovljene zgrade, visoki troškovi energije i niski prihodi. Europske cijene energije gotovo su se udvostručile od 2020., potaknute posljedicama pandemije i sukoba u Ukrajini. Realne plaće u EU također su pale za 1,1 posto od 2019., pogoršavajući situaciju.

Prema analizama, posebno su pogođeni samohrani roditelji, kronični bolesnici i osobe u sektoru s niskim plaćama. Od 2027. također će se uvesti cijena CO2 za grijanje i punjenje goriva na razini cijele EU, što bi moglo dodatno povećati troškove grijanja. U Austriji građani imaju koristi od prihoda od CO2 kroz klimatski bonus, koji se društveno ocjenjuje i predstavlja kontrast izazovima u Njemačkoj.

Pogođena žena, koja se zvala Andrea, opisuje svoje ekstremne mjere smanjenja troškova i stalnu zabrinutost zbog sve većih troškova grijanja. Ona i njezin partner planiraju se preseliti u topliji dom kako bi sebi i sinu poboljšali kvalitetu života. Ove osobne priče ističu potrebu da se ozbiljno pozabavimo obnovom zgrada kao ključnom mjerom u borbi protiv energetskog siromaštva, što naglašava i EU. Za više informacija o ovoj temi čitatelji mogu posjetiti opsežne skupove podataka Eurostat ili saznajte više o općoj situaciji oko energetskog siromaštva Voxeurop iskustvo.