Dani sjećanja u Berlinu: 30 godina nakon pokolja Srebrenice

Dani sjećanja u Berlinu: 30 godina nakon pokolja Srebrenice

Srebrenica, Bosnien und Herzegowina - Proslavit će se 11. srpnja 2025. godine, 30. godišnjica masakra Srebrenica bit će proslavljena, što se od Drugog svjetskog rata smatra najgorim ratnim zločinom u Europi. Tog važnog dana u Berlinu se održavaju brojni spomen-događaji u spomen na preko 8000 žrtava koje su 1995. ubile trupe Bosano-Serbijske vojske načelnika Ratka Mladića. Posebno je tragično da su mnoge žrtve razdvojile njihove obitelji i pokopane u masovnim grobnicama, što znači da rođaci još uvijek traže svoje najmilije. 11. srpnja 1995. godine grad Srebrenice bio je pod zaštitom UN -a, ali ljudi su brutalno napadnuti.

Njemački Bundestag će ovog petka od 14 sati obilježiti žrtvu okrutnog genocida. Održava se rasprava u kojoj administracija Bundestaga traži od zastupnika da ne nosi "Srebrenica Blume". Ove igle u obliku bijelog zelenog cvijeta prvobitno su trebale utjeloviti sjećanje na 11. srpnja 1995. godine, pri čemu bijela stoji nevino ubijena i zelena za nadu. Iako je ceremonija planirana, proslave spomen -obilježja održavaju se i u Srebrenici, gdje se današnji preživjeli i potomci žrtava okupljaju kako bi se oplakivali i pokazali solidarnost.

Svjetski memorijalni događaji i značenje

Dan komemoracije ne slavi se samo u Njemačkoj. Generalna skupština UN -a odlučila je da će 11. srpnja u budućnosti biti priznat kao međunarodni dan za žrtve genocida Srebrenice. Ta je odluka donesena s većinom od 84 glasa, iako je 19 država, uključujući Srbiju i Rusiju, bilo u pravu. Rezolucija osuđuje uskraćivanje genocida i veličanje osuđenika, što je sve više postalo gledište na međunarodnom parketu.

Trenutno postoje napori za održavanje sjećanja na genocid, dok postoje političke napetosti, posebno sa Srbijom, što rezolucija doživljava kao dijeljenje. Predsjednik Aleksandar Vucić izrazio je nedostatak razumijevanja političkog konteksta rezolucije i usporedio situaciju s holokaustom.

Memorija i pomirenje

Važnost komemoracije proteže se daleko više od dana. Povjesničar Belma Zulic naglašava koliko je važno pamtiti zločine i učiniti da glasovi žrtava budu zvučni. Također ove godine ostaci od 14 žrtava pokopani su tijekom spomen -proslava u Srebrenici, što jasno ilustrira koliko je potrebno da obitelji mogu pronaći zatvaranje.

Dan je boli, ali i nade. Očekuje se da će se oko 500 sudionika iz različitih zemalja okupiti ispred vrata Brandenburga kako bi u bdijenju obilježili žrtve. U Berlinskom predstavničkom domu, u večernjim satima održat će se još jedan događaj pod motom "Naše priče, naše upozorenje. Protiv zaborava".

Masakr Srebrenica ostaje središnji izazov za europsku kulturu sjećanja i pitanje suočavanja s prošlošću. Jedna od ključnih poruka i u Njemačkoj i međunarodnoj je nada za mir i pomirenje u regiji, ali različite perspektive i povijesne pripovijesti često su i dalje nepomirljive.

Dakle, 11. srpnja se ne slavi samo kao dan komemoracije, već i kao podsjetnik da se takva zločina ne smiju ponoviti. Okolnosti i drame onoga što se dogodilo u Srebrenici nikada se ne smije zaboraviti i pojasniti da čovječanstvo mora naučiti oblikovati mirnu budućnost.