Opasnost od poplava u Brandenburgu: Ugroženo 14.000 adresa!
Studija Njemačke pomoći za zaštitu okoliša pokazuje visoke rizike od poplava u Brandenburgu i drugim saveznim državama, koji su pogoršani klimatskom krizom.

Opasnost od poplava u Brandenburgu: Ugroženo 14.000 adresa!
Nedavno objavljena studija Njemačke pomoći za okoliš (DUH) jasno pokazuje da mnoge savezne države u Njemačkoj nisu adekvatno zaštićene od poplava. Situacija je posebno alarmantna u Brandenburgu, gdje je oko 6,2 posto državnog područja izloženo vrlo visokom riziku od poplave koja se događa jednom u stoljeću. To utječe na oko 14.000 stambenih adresa u ovoj saveznoj državi, kako izvještava [rbb24](https://www.rbb24.de/panorama/teil/2025/07/studie-hochwasserschaeden-hochwaser-risk- Schaden-berlin-brandenburg.html). Sjeverna Rajna-Vestfalija također je posebno ranjiva, s rizikom od 6,8 posto, što bi predstavljalo jedan od najvećih rizika u Njemačkoj.
Što to konkretno znači? Izraz "poplava stoljeća" opisuje poplavni protok koji se statistički dosegne ili premaši jednom u 100 godina. Povijesni podaci pokazuju da kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, takvi vodostaji mogu postati češći. Iznimno su visoki rizici ne samo u Brandenburgu, već iu Bavarskoj, Baden-Württembergu i Donjoj Saskoj. Najvišu razinu rizika ima Bavarska s 8,29 bodova - zahvaćeno je više od 65.000 adresa stanovanja. DUH vidi hitnu potrebu za akcijom za zaštitu od poplava, koja bi se često mogla nadopuniti konceptima temeljenim na prirodi kao što je renaturacija poplavnih područja i rijeka, kao što ZDF danas dodaje.
Sve u svemu, zabrinjavajuća situacija
Pregled rizika od poplava pokazuje da su rizici visoki i često vrlo visoki u deset saveznih država. Posebno su pogođeni München i okolica s brojnim stambenim adresama u poplavnim područjima. U Berlinu, s druge strane, samo je 151 adresa u opasnoj zoni - što je relativno nizak rizik. Ipak, treba imati na umu alarmantan razvoj događaja, posebno imajući u vidu da bi neadekvatne mjere zaštite mogle ugroziti stotine tisuća ljudi. Savezni direktor DUH-a Sascha Müller-Kraenner kritizira sadašnje zaštitne mjere kao nedovoljne.
Bavarska statistika posebno je impresivna: 4,25 posto površine zemlje je ugroženo, ali je većina ugroženih adresa ovdje. Za usporedbu, situacija je slična u drugim saveznim državama kao što su Saska-Anhalt, Baden-Württemberg i Hessen, ali su i tamo opasnosti visoke u odgovarajućim pregledima, što ilustrira odgovornost dotičnih pokrajinskih vlada.
Klimatske promjene kao pokretač poplava
Postoji jedan središnji čimbenik iza svih ovih događaja: klimatske promjene. Prema analizi Deutschlandfunk, obilne kiše su se povećale u učestalosti i intenzitetu diljem svijeta od 1950-ih. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti povećavati jer prosječna temperatura u Njemačkoj kontinuirano raste od 1881. Zagrijavanje mora ne samo da dovodi do većeg isparavanja, već i do povećanih oborina, koje mogu poplaviti cijele regije.
Obilne oborine posljednjih godina, poput one koja se dogodila u španjolskoj pokrajini Valenciji u listopadu 2024., dovele su do razornih poplava i pojačavaju hitnost učinkovitih mjera zaštite od poplava. Prošle godine u Njemačkoj je postalo očito da su regije poput Bavarske i Brandenburga također bile pogođene obilnim oborinama. Potreba za poboljšanjem zaštite od poplava postaje sve jasnija.
Savezna ministrica okoliša Steffi Lemke reagirala je na to i izradila novi zakon kojim se želi ubrzati izgradnja brana i nasipa. Ali kritičari upozoravaju da nisu potrebna samo tehnička rješenja, već i temeljita strategija za renaturalizaciju područja i postavljanje sustava ranog upozoravanja.
Studija DUH hitan je poziv da se zaštita od poplava konačno shvati ozbiljno i poduzmu odgovarajuće mjere za sigurnost građana.