Vjetrovi u šumi: prijetnja našim ekosustavima ili rješenju?

Vjetrovi u šumi: prijetnja našim ekosustavima ili rješenju?

Halbe, Deutschland - Vjetroturbine su postale vruća tema posljednjih godina, pogotovo kada je riječ o njihovoj lokaciji. Najnoviji plan predviđa izgradnju impresivnih vjetroagregata s visinom od 261 metara u području zaštite krajolika između Halbe, Teupitza i Freidorfa. Ove vjetroturbine su deset puta veće od tamošnjih borova i stvaraju zajednička mišljenja među stručnjacima i stanovnicima. Pierre Ibisch, profesor društvene ekologije Wald ekosustava na Sveučilištu za održivi razvoj u Eberswaldeu, skeptičan je prema tim projektima. Naglašava važnost šuma kao prirodnog ekosustava koji ne samo da veže ugljični dioksid, već i regulira sadržaj vode i klime, poput [Berliner Zeitung] (https://www.berliner-zeitung.de/mensch-ytropole/winddra --ind-ind-ind- Grundsaetzlich-e-e-Zeitere-Setzeichliche-Fuer-Fuer-Wald-Li.232517) izvijestio je.

Ne samo vidljivost ovih ogromnih sustava uzrokuje nezadovoljstvo. Učinci na mikroklimu također su zabrinjavajući. Vjetrenjače dovode do kompresije i povećanja temperature tla što može povećati rizik od šumskih požara. Studije pokazuju da postoje razlike do 10 stupnjeva između otvorenih površina vjetroagregata i zatvorenih šumskih područja. Prema Ibischu, vjetroturbine bi stoga trebale biti bolje postavljene duž autocesta kako bi se minimalizirao stres za prirodu.

Ekonomska razmatranja

Rasprava o vjetroelektrani u šumi nije samo ekološka, ​​već i ekonomska. Mnogi vlasnici šuma vide važan izvor prihoda u vjetroturbinama. Iako je tradicionalna drvena žetva oko 100 eura po hektaru teško profitabilna, vlasnici mogu zaraditi do 70.000 eura godišnje iznajmljivanjem prostora za vjetroagregate. Ovi ekonomski poticaji često su u sukobu sa zaštitom okoliša i pokazuju koliko se interesi razlikuju.

Sama klimatska promjena također se smatra važnim faktorom. U istraživačkom projektu na Sveučilištu St. Pölten Applied Sciences, nazvan "okviri klimatskih medija", ispituje se kako se komuniciraju klimatske promjene i koje se strategije koriste. Dr.in Franziska Bruckner i njezin tim intenzivno se bave pitanjem kako se doživljavaju izazovi i koje ekološke inovacije, poput vjetroagregata, dolaze u razgovor kao rješenja. Ovi napori za analizu uokvirivanja klimatskih koitiativa mogli bi pomoći u promjeni percepcije javnosti, kao http://www.umweltundenergie.at/noe/reden_ueber_den_klimawandel.html).

Međunarodna suradnja i istraživanja

Dok se u Njemačkoj i Austriji intenzivno raspravlja o prednostima i nedostacima vjetroelektrane, u drugim zemljama postoji i razvoj. Institut za okolišne znanosti i inženjerstvo (IESE) u Latviji lider je u istraživanju klimatizacijskih tehnologija i energetske politike. Ova institucija promiče inovacije kroz održivost i oslanja se na međunarodnu suradnju za rješavanje pitanja okoliša i inženjerstva. To pokazuje da je dijalog o korištenju vjetroelektrane i njegovih posljedica također važan međunarodno, kao što pokazuje [RTU.

Sveukupno, rasprava o vjetroturbinama u šumi ostaje složena stvar. Ekonomski interesi, zaštita okoliša i hitnost klimatskih promjena su u intenzivnoj napetosti. Ostaje za vidjeti koja su rješenja zapravo održiva i kako se projekti u konačnici mogu provesti.