Kultura sjećanja u Njemačkoj: opasna prekretnica?
Kultura sjećanja u Njemačkoj: opasna prekretnica?
Deutschland - Kultura sjećanja u Njemačkoj trenutno je u liniji vatre. Trenutna studija projekta zaklade EVZ pokazuje koliko je jaka perspektiva stanovništva mijenja nacističku prošlost. Pridružena pitanja privlače široke krugove i dodiruju njemački identitet, radije, oni staju na srcu jedne od središnjih tema razdoblja postava: suočavajući se s prošlošću.
U posljednjih nekoliko tjedana brojne su rasprave pokvarile moralne izazove ispred s kojima se Njemačka suočava. [Petak] izvještava da je u Njemačkoj sve više mišljenja da je vrsta "zaključka" da se može povući pod nacističke zločine. Oko 38,1 posto ispitanika u studiji Memoa pristaje na ovu izjavu, pri čemu se ta tendencija može posebno snažno primijetiti ljudima u srednjem dobu i biračima AFD -a. Uznemirujući znak da se bavljenje vlastitom poviješću više ne smatra potrebnim.
Uloga holokausta u njemačkom identitetu
U raspravi o krivnji i odgovornosti, holokaust ostaje središnji element njemačkog identiteta. Kao što naglašava [zaklada EVZ], suočavanje s ovim mračnim vremenom bitan je dio državne legitimiteta i prenosi se u školama i javnim spomen -memorijalnim događajima. Ali diskurs o tome sve se sve više doživljava kao problematičan. Postoje glasovi koji kritiziraju njemačku kulturu sjećanja kao selektivnu i zahtijevaju širu perspektivu koja uključuje i druge povijesne nepravde - poput kolonijalne prošlosti Njemačke.Činjenica da se u studiji očito samo doživljava sjećanje na zločine nacionalsocijalista samo je stresno kao stresno. 43,6 posto anketiranih navodi da se radije posvećuju trenutnim problemima nego da nastave raditi prošlost. Takav se stav ogleda u osjećaju da su Nijemci "nastavili zadržati" zločine na Židove.
Izazovi sadašnjosti
Posebno ozbiljan ton sugerira procjenu trenutne političke klime: Veronika Hager iz EVZ -a opisuje rezultate studije kao "kulturno nagib". Rizik da će se nacionalni socijalizam smatrati samo povijesnom erom bez pozivanja na sadašnjost temeljna je važnost. U skladu s tim, postoji i vidljiva zabrinutost da kritički glasovi unutar židovske zajednice, koji pozivaju na potporu humanitarne pomoći, gube vidljivost.
Unutar ove rasprave postavlja se pitanje: Kako bi se Njemačka trebala nositi sa svojom odgovornošću? Dok Njemačka pruža oružje Izraelu, koje se koriste u sukobu protiv civila u Gazi, očekivanje humanitarne pomoći teško se dovodi u skladu s kulturom sjećanja. Slika sjećanja koja uključuje mnoge stvarnosti života ostaje nepotpuna.
U vrijeme kada se ispitivanje vlastite povijesti za mnoge doživljava kao stresno, važno je uspostaviti kulturu pamćenja koja ne samo da pomaže u obradi prošlosti, već i promiče osjećaj pravde u sadašnjosti. Takav postupak zahtijeva stalno razmišljanje i otvorenu raspravu.
Ukratko, ostaje za reći da je njemačka kultura sjećanja u kontinuiranom procesu promjene. Važno je da ne uključuje samo povijest holokausta, već nudi i prostor za kontradikciju i raznolikost unutar vlastite nacionalne pripovijesti. To je jedini način da se ponosni na kasno ispitivanje povijesti diferencira i prihvatljivog dijela njemačkog identiteta.| Details | |
|---|---|
| Ort | Deutschland |
| Quellen | |