Summit o klimi COP30: Njemački pokret izaziva međunarodne kritike

Summit o klimi COP30: Njemački pokret izaziva međunarodne kritike

Svijet s nestrpljenjem očekuje nadolazeću 30. UN-ovu konferenciju o klimatskim promjenama (COP30), koja će se održati u Belému, Brazil, od 10. do 21. studenog 2025. Zastupljeno je preko 190 zemalja, uključujući šefove država, ministre i predstavnike neprofitnih organizacija, kao i znanosti i gospodarstva. U kontekstu globalne klimatske krize, ključna su pitanja na dnevnom redu dok se geopolitičke okolnosti dramatično mijenjaju. dnevne vijesti javlja da SAD, pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa, neće prisustvovati konferenciji, što predstavlja slabljenje međunarodne klimatske akcije.

Jedan od velikih izazova na ovoj klimatskoj konferenciji bit će rasprava o nacionalnim klimatskim ciljevima (NDC). Ove dobrovoljne obveze moraju se revidirati svakih pet godina, a rezultati trenutnih NDC-ova smatraju se otrežnjujućim. Konkretno, promijenjeni klimatski ciljevi EU-a, koji sada predviđaju 90% manje emisija stakleničkih plinova do 2040., postavljaju pitanja. bpb.de napominje da Njemačka želi postići cilj od 88% manje emisija do 2040., iako su ekonomski uvjeti i dalje odlučujući faktor.

Uloga Njemačke na COP30

Njemačka je oprezna u svojoj trenutnoj klimatskoj politici. Ministar zaštite okoliša Carsten Schneider hvali političku orijentaciju kojoj je cilj zadržati globalno zatopljenje ispod 3 stupnja Celzija u usporedbi s predindustrijskim razinama, no pitanje konkretnih financijskih obveza za zaštitu klime, posebice za zaštitu prašume, ostaje bez odgovora. Njemačka nije dala jasan doprinos Tropical Forest Forever Facility (TFFF), koji će Brazil financirati s milijardu dolara. Međutim, savezna vlada vidi fond kao zanimljiv model, ali prvo želi razjasniti tehničke detalje. Kritičari optužuju njemačku vladu da je zauzela nesiguran smjer klimatske politike. dnevne vijesti ističe da bi ta neodlučnost mogla dovesti do procijenjene krize vjerodostojnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

COP30 se smatra ključnim trenutkom za globalno postupno ukidanje ugljena, nafte i plina. Nažalost, malo je konkretnog napretka na vidiku i znanstvenici su pesimistični u pogledu postizanja cilja od 1,5 stupnjeva, budući da je globalno zatopljenje već daleko prešlo ovu granicu. Svijet cilja na porast temperature od 3,1 stupanj ako se odmah ne poduzmu mjere za smanjenje emisija, navodi se u izvješću UN-ovog Programa za okoliš.

Put naprijed

Jasno je: na COP30 će se donijeti važne odluke, a prognoze izazivaju sve veću zabrinutost za globalno gospodarstvo i okoliš. Brazil će igrati ključnu ulogu na ovoj konferenciji, posebno zato što je zaštita amazonske prašume sada više nego ikada u fokusu međunarodne zajednice. Trenutno se raspravlja o proširenju autohtonih planova za zaštitu klime, koji će biti podržani sa 125 milijardi dolara za zaštitu tropskih prašuma. To bi moglo dovesti do nove dinamike u međunarodnoj zaštiti klime. bpb.de stoga se predstavlja kao važna pozornica za globalni klimatski dijalog.

Stoga bi budućnost klimatske politike mogla ovisiti o tome što će se dogoditi na ovoj konferenciji. Kakvu bi promjenu mogao donijeti Brazil i kakav će utjecaj imati SAD koje ne sudjeluju? Možete biti uzbuđeni!