Suche
Mein Konto
Globalna hitna pomoć u opasnosti: 14 milijuna života na rubu!
Gospođa Alabali Radovan upozorava na posljedice povlačenja USAID-a za globalnu razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć.
Globalna hitna pomoć u opasnosti: 14 milijuna života na rubu!
Međunarodna razvojna pomoć nalazi se pred ozbiljnom dilemom: nedostatak sredstava i povlačenje jednog od najvećih sponzora, američke agencije USAID, stavljaju globalnu hitnu pomoć na kušnju. Prema riječima saveznog ministra razvoja Reema Alabalija Radovana, postoji nedostatak oko60 milijardi eura, što predstavlja više od četvrtine globalne potrošnje. Ovaj pad je posebno posljedica raspuštanja USAID-a od strane administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa. Daily Mirror izvješćuje da ne postoji način da se kompenzira ovaj financijski izlazak od Amerikanaca.
“Zastrašujuće je vidjeti kako projekti pomoći diljem svijeta trpe zbog odluka posljednjih nekoliko godina”, kaže Alabali Radovan. Trumpova administracija označila je USAID neučinkovitim i najavila njegovo trajno zatvaranje u srpnju 2025., nakon čega je uslijedilo preko13.000 zaposlenihdobili otkaz. Više od 80% projekata koje vodi USAID više se ne financira, a samo ih je oko 1000 ostalo u nadležnosti State Departmenta. To ima ozbiljne implikacije na projekte pomoći koji su pomogli u smanjenju smrtnosti od bolesti kao što su HIV/AIDS i malarija, koji su značajno napredovali u posljednja dva desetljeća. Deutschlandfunk procjenjuje da će do 2030. više od14 milijuna ljudi, od toga4,5 milijuna djece, mogao bi umrijeti kao rezultat ovih događaja.
Globalni izazovi u razvojnoj pomoći
Povlačenje SAD-a nije samo nacionalno pitanje; međunarodna zajednica također se suočava sa sve većim humanitarnim potrebama. S krajem USAID-a, arhitektura međunarodne pomoći gubi ključnog donatora. Press portal ističe da se zemlje poput Afganistana, Mozambika i Demokratske Republike Kongo već bore s velikim rezovima u svojim projektima pomoći. Na primjer, imati više400 zdravstvenih ustanova u Afganistanuprestale s radom, lišavajući milijune ljudi pristupa medicinskoj skrbi.
"Apsolutno moramo zatvoriti praznine uzrokovane rezovima", upozorava Jan Friedrich-Rust iz "Action Against Hunger". Međutim, ni njemačke institucije ne daju baš dobru sliku: savezna vlada planira velike rezove u humanitarnoj pomoći i razvojnoj suradnji. Prema nacrtu proračuna, rezovi od oko1 milijarda eura, dakle8 postoza savezno ministarstvo razvoja, au ministarstvu vanjskih poslova planiraju se čak koristiti i sredstva za humanitarnu pomoć53 postobiti smanjen. Takvi rezovi mogli bi imati razorne učinke na ionako krhke strukture međunarodne pomoći.
S obzirom na ovaj mlak razvoj događaja, postavlja se pitanje jesu li Njemačka i EU spremne preuzeti ulogu globalnog lidera. Alabali Radovan naglašava da drugi donatori ne mogu u istoj mjeri zatvoriti nedostatak financiranja. Budući tijek europske razvojne pomoći mogao bi biti presudan za to koliko će pomoći i potpore stvarno stići do svijeta u nadolazećim godinama - posebno za najugroženije populacije diljem svijeta.