Upozorenje na poplave! Trenutačni vodostaji Baltičkog mora na prvi pogled

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Trenutačni vodostaji Baltičkog mora u Zapadnom Pomeraniju-Greifswald, upozorenja o poplavama i rizici 9. rujna 2025.

Aktuelle Pegelstände der Ostsee in Vorpommern-Greifswald, Hochwasserwarnungen und Risiken am 9.09.2025.
Trenutačni vodostaji Baltičkog mora u Zapadnom Pomeraniju-Greifswald, upozorenja o poplavama i rizici 9. rujna 2025.

Upozorenje na poplave! Trenutačni vodostaji Baltičkog mora na prvi pogled

Danas, 9. rujna 2025., puno se toga dogodilo na Baltičkom moru u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. Fokus je posebno na vodostajima u gradovima Wismar, Warnemünde, Althagen, Barth, Stralsund, Sassnitz i Greifswald. Novine Baltičkog mora obavještava da se vodostaji ne samo prognoziraju, već i bilježe upravo mjerne postaje u navedenim primorskim mjestima. Međutim, svakodnevni izazov je razumjeti izraze "srednja niska voda" (MNW) i "srednja visoka voda" (MHW). Na primjer, prosječna niska vrijednost za Warnemünde je 407 cm, a maksimalna 617 cm u razdoblju od deset godina.

Pogled u prošlost otkriva da je najviša razina poplave u Warnemündeu iznosila 770 cm, izmjerena 13. studenog 1872. Nasuprot tome, najniža razina vode, 332 cm, zabilježena 18. listopada 1967., pokazuje koliko razine mogu varirati. Ovih dana uspostavljaju se različiti razredi olujnih udara koji variraju između 1,00 i preko 2,00 m iznad srednje razine vode. U slučaju poplava koriste se i iscrpna upozorenja raznih institucija, poput centara za zaštitu od poplava, policije ili vatrogasaca. Kanali distribucije su raznoliki, od radija do društvenih mreža.

Gospodarske posljedice poplava

Posljednji jaki olujni udar u listopadu ne samo da je zabrinuo mnoge, već je prouzročio i značajnu gospodarsku štetu. Sveukupno je utvrđena šteta od oko 56 milijuna eura. Posebno je pogođen grad Sassnitz koji je prijavio financijsku potrebu od oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture. Šest milijuna eura potrebno je za umjetno prihranjivanje plaža i dina kako bi se uspostavila ravnoteža i zaštitila obala.

Ali nije problem samo šteta na zgradama; u fokusu su i potencijalne opasnosti za stanovništvo. Karte opasnosti od poplava pokazuju koliko je ozbiljan rizik od poplava u pogođenim područjima i koje se dubine vode mogu očekivati. Novost u ovom krugu su Obavijest o poplavnim područjima, koja su implementirana kao nova baza podataka na online tematskom portalu o upravljanju rizicima od poplava. Ministarstvo poljoprivrede, okoliša i zaštite potrošača ove je podatke objavilo u Narodnim novinama M-V i nudi niz informacija o tome, uključujući pregledne karte u PDF formatu PLUĆA M-V.

Utjecaj klimatskih promjena

Rasprava o olujnim valovima također je povezana s klimatskim promjenama, koje uzrokuju podizanje razine mora. Ovaj razvoj sugerira da bi budući olujni udari mogli biti veći i prouzročiti više štete, iako njihova učestalost neće nužno porasti. ovako Savezna agencija za okoliš objašnjeno, olujni udari velika su prirodna opasnost u obalnim područjima, koja su posebno kritična jer ih uzrokuju jaki vjetrovi i uragani koji guraju vodene mase na obalu.

Kombinacija povijesnih razina poplava i budućih prognoza pokazuje koliko je ova tema dinamična. Regionalna pozadina koju karakteriziraju vjetrovite oluje i geološki uvjeti pokazuju da su dobro pripremljena infrastruktura i učinkovito upravljanje kriznim situacijama ključni za obalne stanovnike kako bi se mogli suočiti s prirodom s dovoljno otpornosti.