Zajedno za šumu: 5500 stabala posađeno u planinama Harz!
25. listopada 2025. 130 volontera u Braunlageu zasadit će 5500 stabala kako bi očuvali ekosustave u planinama Harz.

Zajedno za šumu: 5500 stabala posađeno u planinama Harz!
Dana 25. listopada 2025. održana je važna kampanja sadnje u Braunlageu, okrugu Goslar u prekrasnoj regiji Harz. Povodom 35. obljetnice projekta planinskih šuma, oko 130 volontera okupilo se kako bi aktivno podržali šume u regiji. Procjenjuje se da su posadili oko 5500 autohtonih stabala, uključujući hrastove, zimske lipe i grabove, koji ne samo da obogaćuju krajolik, već i pomažu stabilizirati ekosustave.
Ministar zaštite okoliša Christian Meyer (Zeleni) pohvalio je aktivnosti angažiranih građana te se osvrnuo na velike gubitke koji su zadnjih godina zabilježeni na stablima smreke zbog nevremena, suše i nametnika poput potkornjaka. Prema riječima šefa odjela za šumarstvo Stefana Fennera, gubitak na njegovom području je impresivnih 7.700 hektara smrekove šume. Takve brojke ilustriraju hitnu potrebu za djelovanjem za projekte pošumljavanja.
Strategije održivog pošumljavanja
Projekt planinskih šuma u Donjoj Saskoj postavio si je za cilj sadnju ukupno 800.000 stabala u posljednjih 35 godina. To se postiže ne samo pojedinačnim kampanjama sadnje, već i renaturacijom 25 kilometara potoka i ponovnim vlaženjem deset hektara močvara. Ove su mjere ključne za promicanje bioraznolikosti i povećanje otpornosti šuma kako bi mogle bolje izdržati izazove klimatskih promjena.
Uključivanje zajednica u projekte kao što je projekt planinskih šuma i druge inicijative ključno je za zaštitu šuma. Šumar Alexander Nebhuth, primjerice, također je koristio inovativne metode prilikom pošumljavanja čistih sječa kako bi postigao veći udio iglica i istovremeno promicao listopadne populacije. Oslanja se na mješavinu modernih i tradicionalnih metoda šumarstva.
Globalni izazovi
No, šume nisu pod pritiskom samo u Njemačkoj. Širom svijeta šumsko područje se svake godine smanjuje za oko 10 milijuna hektara - to je područje veće od Islanda. Glavni uzroci krčenja šuma uključuju prenamjenu u poljoprivredno zemljište i ilegalne rudarske aktivnosti. Učinci su dramatični: izgubljena su staništa, oslobađa se ugljik i degradira tlo.
Potreban je holistički pristup za prevladavanje ovih izazova, uključujući promicanje mješovitih šuma i prirodnog upravljanja. Inicijative poput projekta planinske šume pokazuju da je zajedničkim naporima moguće promicati zaštitu okoliša i ujedno jačati društvenu koheziju.
U Braunlageu se ne sadi samo bilje, već se u šumu integrira i pustolovno igralište koje će zasigurno oduševiti mlade generacije i ojačati njihovu povezanost s prirodom. Ti se projekti financiraju kroz savezne i državne potpore kako bi se osigurala biološka raznolikost i zdravlje šuma.
Kao što vidite, projekti pošumljavanja važna su komponenta u borbi protiv klimatske krize i krize bioraznolikosti. A kada su lokalno ukorijenjeni, imaju potencijal ne samo stabilizirati ekosustav, već i ojačati zajednicu - dobra vještina koja je u današnje vrijeme potrebna više nego ikada.