Spaljene knjige u spomeniku holokaustu u Görlitzu – državna sigurnost istražuje!

Spaljene knjige u spomeniku holokaustu u Görlitzu – državna sigurnost istražuje!

U zabrinjavajućem incidentu koji je potresao društvo u Njemačkoj spaljeno je nekoliko knjiga na spomeniku žrtvama holokausta u Görlitzu. Ovaj stravičan čin privlači pozornost Službe državne sigurnosti, koja je sada pokrenula istragu. Spomenik, mjesto sjećanja i promišljanja, ponovno je postao meta desničarskih ekstremističkih i antisemitskih napada, kojih je posljednjih godina sve više. Ovo izvješće Ogledalo.

Ovaj incident baca jarko svjetlo na stalne probleme kulture sjećanja u Njemačkoj. Dok državna sigurnosna agencija poduzima mjere kako bi odgovorne pozvala na odgovornost, brojni glasovi u društvu dovode u pitanje učinkovitost postojećih inicijativa za obilježavanje spomenika. Uostalom, postoji više od 300 memorijalnih mjesta i nacističkih dokumentacijskih centara u Njemačkoj koji su posvećeni ispitivanju i sjećanju na zločine nacionalsocijalizma. Ali vandalizam na takvim mjestima i poricanje holokausta ostaju zajednički izazovi njemački val prijavio.

Kultura sjećanja i njezini izazovi

Sjećanje je središnji aspekt njemačke kulture sjećanja. Svake se godine 27. siječnja, na Međunarodni dan sjećanja na holokaust, prisjećamo žrtava nacionalsocijalizma. Ova tradicija je važna, ali se suočava s izazovom desničarskih ekstremističkih i populističkih snaga koje sve više napadaju sjećanje na nacističke zločine. Kritički glas u ovoj raspravi je Michel Friedman, koji smatra da je njemačka kultura sjećanja često previše ritualizirana i da treba preuzeti više odgovornosti za žive Židove.

Učenici uče o holokaustu na satovima povijesti i posjećuju spomen mjesta kako bi učili o povijesti. Tu su i putujuće izložbe u spomen na preživjele od nacističkog progona. Ovi napori su važni, ali izazovi su neizbježni. S obzirom na sve učestalije antisemitske napade, postavlja se pitanje jesu li mjere sjećanja i edukacije dovoljne. Joseph Wilson iz Zaklade EVZ naglašava da kultura sjećanja mora uključivati ​​i prevenciju antisemitizma.

I dok su rasprave o kulturi sjećanja raznolike i često burne, važnost sjećanja naglašavaju i istaknute osobe poput Saba-Nur Cheema, koja civilno društvo vidi kao središnjeg aktera u izgradnji održive kulture sjećanja.

Pogled u budućnost

Incident u Görlitzu nije samo pojedinačni zločin, već je simbol izazova s ​​kojima se njemačko društvo suočava u sjećanju na sjene svoje povijesti. Vrijeme je da se zajednica okupi kako bi ojačala sjećanje na žrtve nacionalsocijalizma i zajedno se borila protiv prijetnje antisemitizma i desničarskih ekstremističkih ideologija.

U svjetlu aktualnih događaja, ključno je zaštititi naše spomenike i održati dijalog o našoj prošlosti. Samo tako možemo osigurati da se ovakva zlodjela nikada više ne ponove. Budućnost kulture sjećanja u Njemačkoj ovisi o našim akcijama danas. Riječi “Nikad više” moraju biti više od slogana; moraju biti integrirani u naše svakodnevne živote kako bi promicali zajedničku odgovornost za društvo.