Žene i mir: Kako rodni izgledi oblikuju dijalog

Žene i mir: Kako rodni izgledi oblikuju dijalog

Königstraße 42, 23560 Lübeck, Deutschland - 11. lipnja 2025. u 19:15 sati, predavanje Simone Wisotzki održat će se u predavaonici IMGWF/ZKFL u Lübecku, koja se bavi pitanjem zašto se mir i pravda moraju raspravljati iz rodne perspektive. Ovaj je događaj dio studijskog generala pod nazivom "Mir u teoriji? Perspektive iz filozofije i znanosti", a prof. Dr. Christina Schües, prof. Cornelius Borck, prof. Dr. Christoph Rehmann-Sutter i dr. Birgit Stammberger. Ulaz je besplatan i nije potrebna registracija. Pored toga, prateći seminar nudi se kao izborni predmet za studente svih polja. Dubina tema također je naglašena najavom daljnjih predavanja u okviru niza događaja.

Ova će se serija baviti različitim aspektima mira i sigurnosti, poput uvjeta za mir, odnosa mira i sigurnosti, teorije mira u nepristojnim vremenima i pitanja kako se mir može osmisliti. Vrhunac će sigurno biti predavanje Julia Viebach 25. lipnja 2025. godine, koja se bavi post -kolonijalnim perspektivama u Ruandi.

Feminističke perspektive na mir

Rasprava o miru iz rodne perspektive nije nova, ali sve više dobiva važnost. Barbara Lochbihler, bivša generalna tajnica Međunarodne ženske lige za mir i slobodu (IFFF/WILPF), naglašava važnost ženskih organizacija i ukazuje na njezinu ulogu u postizanju svijeta bez oružja i rata. IFFF/WILPF je najstarija žena mirovna organizacija sa statusom savjetnika u Ujedinjenim narodima i odigrala je važnu ulogu u mirnoj -političkoj raspravi, posebno nakon četvrte svjetske konferencije za žene u Pekingu 1995. godine. Lochbihler poziva na veće razmatranje žena u mirovnim procesima, budući da su često samo kao žrtve.

Središnji element feminističke mirovne politike je potražnja za pravdom i jednakošću svih ljudi, bez obzira na spol, podrijetlo ili socijalni status. Feministička mirovna politika analizira strukture moći i slijedi pristup ljudskim pravima u borbi protiv siromaštva, sukoba i globalnih nepravdi. Relevantnost jednakosti i mira ostaje neophodna, jer rezolucija UN -a 1325 pokazuje "žene, mir i sigurnost", koje žele uspostaviti žene kao aktivne aktere u miru.

Trenutni izazovi i inicijative

Unatoč postojećem napretku, uključivanje žena u mirovne pregovore ostaje jedan od najvećih izazova. Žene su posebno nedovoljno zastupljene u sirijskim mirovnim pregovorima. U tom kontekstu, Švedska podržava inicijative za jačanje sudjelovanja žena u mirovnim procesima. I u Europskoj uniji se provodi provedba rezolucije 1325 s različitim rezolucijama i akcijskim planovima i posvećena je borbi protiv nasilja nad ženama.

U Švicarskoj se primjećuje provedba Istanbulske konvencije i Konvencije o pravima Ujedinjenih naroda (CEDAW). Ali postoje i praznine, posebno kada se zaštite od nasilja specifičnog za spol. Koordinacija nevladinih organizacija Post Peking aktivno se bavi tim temama i ukazuje na potrebu da se poduzme diskriminatorna i uključujući mjere kako bi se suočili s današnjim izazovima. U kontekstu dnevnog reda 2030, posebno je naglašena provedba ciljeva za održivi razvoj, pri čemu je cilj 5 dobro posvećen jednakosti, a cilj 16 posvećen miru.

Sveukupno, kombinacija rodne perspektive s raspravom o miru i sigurnosti ključna je kako bi se smanjile strukturne prepreke i stvorili uvjeti za pozitivan mir u kojima su pravda i jednakost u prvom planu.