Erfurt obilježava: 50 godina nakon brutalnih nemira protiv Alžiraca

Erfurt obilježava: 50 godina nakon brutalnih nemira protiv Alžiraca

Ovih dana u Erfurtu oživljava mračno poglavlje njemačke prošlosti jer je prije 50 godina, u kolovozu 1975., izbio masovni rasizam u neviđenom obliku. Tada je oko 300 mladih iz Erfurta tri dana progonilo 25 alžirskih ugovornih radnika kroz središte grada i počinilo brutalne napade koji su za mnoge izbjeglice završili u bolnicama. Ovi se nemiri smatraju prvima te vrste u Njemačkoj nakon 1945. godine i pokazuju koliko je rasizam bio duboko ukorijenjen čak iu jednom navodno antifašističkom društvu. Deutschlandfunk izvještava da je nasilje potaknuto izmišljenim optužbama za navodno silovanje koje je potaknulo stanovništvo protiv Alžirski radnici.

Od 10. do 13. kolovoza u Erfurtu je izbio kaos. Rasističke glasine i nesporazumi doveli su do vala agresije koja nije samo izvršila fizičko nasilje nad radnicima, već je učinila vidljivima i društvene napetosti koje su u DDR-u više-manje gurnute pod tepih. Različita izvješća, uključujući i ona Savezne agencije za građansko obrazovanje, naglašavaju da je vlada SED-a ove incidente smatrala neugodno osjetljivim i stoga ih je uglavnom zataškala.

Pogled u pozadinu

Ali koja je bila prava pozadina? U DDR-u je potreba za radnicima bila tolika da je u travnju 1974. potpisan sporazum o slanju alžirskih radnika. Između 1974. i 1984. preko 8000 alžirskih migranata došlo je u DDR raditi u industriji ugljena i građevinskog materijala. Ti su muškarci živjeli u ograničenim uvjetima u centraliziranim spavaonicama i imali su malo kontakta s lokalnim stanovništvom. Povjesničari sugeriraju da su ta izolacija i prevladavajući rasistički obrasci mišljenja, unatoč službenom antifašizmu DDR-a, bili pogodno tlo za te nemire. n-tv ističe da su sigurnosne vlasti DDR-a pokrenule istrage tijekom događaja, ali one jedva da su se ozbiljno provodile.

Nasilni sukobi počeli su 10. kolovoza, a policija je bila prisiljena intervenirati kako bi zaštitila alžirske radnike. No čini se da službene vlasti nisu imale mnogo interesa za rješavanje rasizma kao društvenog problema. Samo je pet osoba na kraju osuđeno za svoje uloge u neredima. Ovakav stav je doveo do toga da se o mnogim napetostima i sukobima šira javnost nije raspravljala, a rasizam kao pojava u DDR-u jedva da se primjećivao.

Sjećanje koje je odavno prošlo

U sklopu komemorativnih događanja kojima će se obilježiti 50. godišnjica rasističkih nereda u Erfurtu, 10. i 11. kolovoza 2025. održat će se razna komemorativna događanja u organizaciji institucija kao što su Sveučilište u Erfurtu i spomen mjesto Topf & Söhne. Ove inicijative su znak da je društvo spremno suočiti se s ovom bolnom prošlošću i ne zaboraviti žrtve.

Javnost sve više uviđa da rasizam nije samo pitanje ponašanja pojedinca, već utječe i na duboko ukorijenjene društvene strukture. Takve su komemoracije stoga neophodne kako bi se čuli glasovi onih koji su pogođeni i naučili iz povijesti. Kad se osvrnemo na ono što se dogodilo u Erfurtu, jedna stvar postaje jasna: krajnje je vrijeme da se otvoreno pozabavimo rasizmom i diskriminacijom – ne samo zbog uspomena, već i zbog stvaranja bolje budućnosti.