Borba protiv lažnih vijesti: Ljevica poziva na medijsko obrazovanje u Tiringiji!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Ljevica podnosi prijedlog pokrajinskom parlamentu Thüringije za borbu protiv dezinformacija kako bi se zaštitila demokracija.

Die Linke bringt im Thüringer Landtag einen Antrag zur Bekämpfung von Desinformation ein, um die Demokratie zu schützen.
Ljevica podnosi prijedlog pokrajinskom parlamentu Thüringije za borbu protiv dezinformacija kako bi se zaštitila demokracija.

Borba protiv lažnih vijesti: Ljevica poziva na medijsko obrazovanje u Tiringiji!

Rasprava o dezinformacijama i lažnim vijestima uzima sve više maha. To je posebno aktualno u pokrajinskom parlamentu Tiringije, gdje je parlamentarna skupina Die Linke podnijela prijedlog za borbu protiv ciljanih dezinformacija i digitalnog govora mržnje. zastupniciKatharina König-Preussnaglašava koliko su ciljane dezinformacije opasne za našu demokraciju. Po vašem mišljenju, moramo rano početi obučavati mlade kako postupati s informacijama. Tixio javlja da prijava predviđa mjere poput obveznog medijskog obrazovanja u školama. Učenici bi trebali naučiti kako prepoznati lažne vijesti i mitove o zavjerama.

Središnja točka König-Preussove argumentacije su dosadašnji incidenti u Thüringenu, poput lažnih poziva za novačenje u Geri i manipuliranih izbornih rezultata. To ne samo da smeta, već dovodi u pitanje i integritet demokratskih procesa. Kako bi se tome suprotstavilo, prijava poziva na izmjenu Zakona o transparentnosti i osnivanje istraživačkog centra koji će se intenzivnije baviti ovom temom. Također bi trebalo ojačati odgovornost operatera platformi kako bi se suzbilo širenje dezinformacija.

Škole kao prve kontaktne točke

Veliki fokus je na školama, gdje bi mladi ljudi trebali naučiti vještine potrebne za kritičko postupanje s informacijama. Federalna agencija za građansko obrazovanje naglašava zabrinjavajuće širenje lažnih vijesti i dezinformacija na društvenim mrežama. Ljudi su osjetljiviji na takve sadržaje, pogotovo u kriznim vremenima. Istodobno se pokazalo da nisko povjerenje u političke i medijske institucije povećava osjetljivost na lažne vijesti.

Znanstvenici otkrivaju da nije nužno da sve više ljudi vjeruje u dezinformacije, već da su one postale sve prisutnije. U isto vrijeme, često se primjećuje da se lažne vijesti i priče zavjere koriste posebno za diskreditiranje izvora vijesti. U vrijeme krize broj takvih negativnih informacija vrtoglavo je porastao.

Medijska kompetencija kao ključ

Mnogi vide medijsku pismenost kao ključ za suočavanje s lažnim vijestima. To ne uključuje samo kritičko promišljanje medijskih sadržaja, već i znanje o tome kako informacije treba vrednovati. Deutschlandfunk opisuje da su ljudi u alarmantnim okruženjima skloniji biti nezadovoljniji demokracijom. Stoga je važno poduzeti ciljane mjere za promicanje dugoročnog povjerenja u ugledne medije.

Kako bismo odgovorili na izazove dezinformacija, preporučljivo je usporediti različite izvore i provjeriti pozadinu informacija. Europska unija već je poduzela mjere za promicanje inicijativa kao što je “EU protiv Disinfo” – za suzbijanje širenja lažnih vijesti. Ovo pokazuje da je kombinacija obrazovnih ponuda i jasnih pravnih zahtjeva neophodna za zaštitu naših demokracija.