ZOFF za migracijsku politiku: Lijevi napadi Schwesig i CDU u MV -u!

ZOFF za migracijsku politiku: Lijevi napadi Schwesig i CDU u MV -u!

deutsch-polnische Grenze, Deutschland - Spor oko migracijske politike u Njemačkoj raste. CDU/CSU poziva na preokret migracije najavljen u izbornoj kampanji Bundestag, dok savezni kabinet pod kancelarom Friedrichom Merzom donosi prve odluke. Na primjer, određene izbjeglice, posebno one s podružnicom, ne bi trebalo dopustiti da u Njemačku dovedu blisku rodbinu. Te su mjere već bile oštre kritike, posebno iz lijeve frakcije u Mecklenburg-Western Pomerania.

Stefanie Pulz-Debler, članica lijeve frakcije, posjećuje njemačko-poljsku granicu kako bi provela "parlamentarna opažanja". Ona kritizira planirane mjere saveznog ministra unutarnjih poslova Aleksandra Dobrindta (CSU) i vidi rizik za ljudska prava. Izvješća o odbacivanju tražitelja azila koji su predani poljskim državnim službenicima također izazivaju ogorčenost. Ljevica zahtijeva zaustavljanje ovih činjeničnih odbacivanja i naglašava da se ljudska prava odnose i na ograničenja.

Političke reakcije i polarizacija

Daniel Peters, šef države CDU, izražava ogorčenost zbog graničnog posjeta ljevice i naglašava promjenu politike nove savezne vlade. Peters vidi socijalnu polarizaciju kroz akcije kao što su ugroženi i kritizira utjecaj lijeve frakcije na autoritet premijera Manuela Schwesig (SPD). U području politike u kojem migracijska rasprava postaje sve složenija, trenutna situacija u Njemačkoj samo je odraz promjenjivih pristupa u susjednim europskim zemljama.

Danska igra važnu ulogu u ovoj raspravi. Zemlja, posebno nakon europske izbjegličke krize 2015. godine, promijenila se iz liberalne u vrlo restriktivnu imigracijsku politiku. Danska je bila jedna od prvih zemalja koja je potpisala Ženevsku konvenciju iz 1951. godine, ali od tada su primijenjeni brojni novi propisi koji značajno otežavaju uključivanje i integracija migranata.

Danska restriktivna migracijska politika

Udio imigranata u Danskoj porastao je s 3% u 1980. na 15,8% u 2024. godine. Posebno pogođen restriktivnom politikom su ne-zapadni migranti čija je obiteljsko spajanje teško teško i njihova prava na prebivalište često se postavljaju pitanje. Tražitelji azila moraju živjeti u kolekcionarima i nije im dopušteno da rade, dok je fokus bio i na prihvaćanju dragocjenosti koje tražeci azila vrijede 10 000 kruna (približno 1.340 eura).

• 2023. 1.343 dozvole za prebivalište za izbjeglice su odobrene.
• Najveća skupina imigranata datira iz Turske (7%) 2024. godine, a slijede Poljska, Rumunjska, Sirija i Ukrajina (po 5%).
• Zakon o integraciji iz 1999. godine reformiran je nekoliko puta od 2015. godine i restriktivniji je nego ikad.

Danska zauzima vrlo malo izbjeglica u Europi i, svojom restriktivnom politikom azila, zauzima posljednje mjesto u obiteljskim i trajnim boravcima. Stručnjaci upozoravaju da takvi restriktivni pristupi neće dovesti do značajnog smanjenja broja izbjeglica. Ipak, Danska, pod socijaldemokratskom vladom Mette Frederiksen, ustraje u svom planu da broj tražitelja azila sve smanji na nulu.