Crveni alarm: stršljeni i invazivne vrste prijete našoj prirodi!

Crveni alarm: stršljeni i invazivne vrste prijete našoj prirodi!

Mnoge stvari u prirodi na prvi pogled izgledaju bezazleno, ali kad bolje pogledate mogli biste se iznenaditi koliko su zapravo opasne. Aktualni problem u Kölnu su invazivne životinjske vrste koje ne samo da ugrožavaju naše lokalne ekosustave, već i poljoprivredu i pčelarstvo stavljaju pod pritisak. O tome izvještava Ogledalo, koji se poziva na upozorenja Njemačkog pčelarskog saveza od prošle godine.

Posebna pozornost posvećena je azijskom stršljenu koji je prvi put uočen u Njemačkoj u Hamburgu krajem 2024. Ova vrsta, porijeklom iz Indije i dijelova Kine, agresivna je prema domaćim pčelama i mogla bi dovesti do pada njihove populacije. U Francuskoj su slične epidemije već uzrokovale ozbiljne probleme pčelarstvu, s brojnim izvješćima o napadima ovih stršljenova na ljude, od kojih su neki rezultirali kritičnim zdravstvenim stanjem.

Opasnosti za poljoprivredu

Međutim, rizici koje predstavljaju invazivne vrste nisu ograničeni samo na pčelarstvo. Značajna šteta u proizvodnji voća i vina nedavno je otkrivena u Galiciji i Portugalu. Azijski stršljen ne samo da uzrokuje pad populacije pčela, već prijeti i drugim domaćim vrstama insekata koje su već pod pritiskom. Stoga postoji hitna potreba za regionalnim djelovanjem kako bi se smanjili negativni učinci invazivnih vrsta kao što su Svjetsko vijeće za biološku raznolikost IPBES istaknuto u nedavnom izvješću.

Osim toga, šokantno je nekontrolirano širenje kamenice u Sjevernom moru. Ova izvorno pacifička vrsta predstavlja značajnu prijetnju domaćim vrstama ptica jer se njihov tvrdi oklop ne može razbiti. To bi mogla biti ekonomska prednost za ribare, ali ekološke posljedice se ne mogu podcijeniti.

Klimatske promjene i globalizacija kao akcelerator

Znanstvenici za okoliš također upozoravaju da globalizacija i klimatske promjene stvaraju uvjete u kojima se invazivne vrste mogu još brže širiti. Egzotične vrste komaraca već su primjer kako toplije zime pospješuju ovaj proces. No, nisu potrebna samo istraživanja, već i koordinirane akcije nadležnih za upravljanje rizikom od invazivnih vrsta – prevencija je najbolji pristup, ističu stručnjaci.

Situacija je stoga više nego zabrinjavajuća. Kako bismo zaštitili izvorne ekosustave i očuvali našu poljoprivredu, svi uključeni moraju se udružiti kako nas ne bi pregazile invazivne vrste. Rasprava o pravoj strategiji je započela, ali ljudi su pozvani da se uključe i skrenu pozornost na opasnosti.