Berlin i Vatikan: povijesni državni ugovor za teologiju!

Berlin i Vatikan: povijesni državni ugovor za teologiju!

U povijesno značajnom trenutku Berlin je 29. rujna 2025. prvi put potpisao državni ugovor sa Svetom Stolicom. Ovaj ugovor predstavlja bitan korak ka učvršćivanju suradnje između glavnog grada i Rimokatoličke crkve. Gradonačelnik Kai Wegner i apostolski nuncij Nikola Eterović potpisnici su ovog sporazuma, koji stvara pravno obvezujući temelj za Institut za katoličku teologiju Sveučilišta Humboldt, kao Vatikanske vijesti prijavio.

Jedan od ciljeva ovog državnog ugovora je jačanje odnosa između grada i Katoličke crkve te produbljivanje suradnje na području katoličke teologije. Eterović je naglasio važnost uloge teologa danas te govorio o potrebnim intelektualnim raspravama o temama poput umjetne inteligencije i njezina utjecaja na čovječanstvo. Nadbiskup Heiner Koch pohvalio je sporazum i istaknuo da institut daje značajan doprinos obrazovanju, prijenosu znanja i integraciji.

Jačanje teološkog obrazovanja

Spomenuti institut, koji je započeo s radom u zimskom semestru 2019./20., nudi kolegije iz katoličke teologije na prvostupničkim i magistarskim razinama. Glasno rbb24 Aspekti poput raspona kolegija, organizacijske integracije i imenovanja profesora također su regulirani u okviru državnog ugovora. Trenutačno postoje četiri redovita profesorska zvanja, jedna niža profesorska zvanja i jedna profesorska zvanja financirana od strane trećih strana. S 85 studenata, institut još uvijek ima veliki potencijal za rast u usporedbi s Protestantskim teološkim fakultetom, koji je vrlo popularan s jedanaest profesorskih zvanja i 453 studenta.

"Ovdje smo stvorili pouzdan okvir za suradnju", istaknula je senatorica za znanost Ina Czyborra (SPD). To učenicima daje potrebnu stabilnost za njihovo buduće djelovanje u školi, izvannastavnom odgojno-obrazovnom radu, vjerskim organizacijama, udrugama, medijima i znanosti.

Pogled na odvojenost crkve i države

U Njemačkoj odnos crkava i države karakterizira partnerska suradnja, dok formalna državna crkva ne postoji. Ovo "šepavo odvajanje" kako je sadržano u člancima 135. do 141. Weimarskog ustava i Temeljnog zakona ( Wikipedia ), stvara prostor za suradnju između institucija. Primjerice, naš Temeljni zakon propisuje da država ne može propisivati ​​sadržaj vjerske zajednice, ali može uključivati ​​njenu organizaciju i neke djelatnosti.

Potpisivanje državnog ugovora ne označava samo buduće proširenje mogućnosti studiranja, već pokazuje i da Katolička crkva u Berlinu ima čvrsto mjesto u društvu. Dok rasprava o ulozi vjere u javnoj sferi i neutralnosti države ostaje stalno u koraku s vremenom, jedno je jasno: ovim ugovorom jasno je popločan put prema intenzivnijoj suradnji.