Svečano otvorenje prvog spomenika poljskim žrtvama u Berlinu!

Svečano otvorenje prvog spomenika poljskim žrtvama u Berlinu!

Dana 16. lipnja 2025. u Berlinu je svečano otvoren značajan spomenik poljskim žrtvama njemačkog napada tijekom Drugog svjetskog rata. Ovaj čin ne treba samo komemorirati žrtve, već ga treba promatrati i kao korak ka zbližavanju Njemačke i Poljske. Svečano otvorenje održalo se na mjestu nekadašnje Krollove opere, koja je srušena 1957. godine. Svečanosti su nazočili njemački državni ministar kulture Wolfram Weimer i predstavnik poljskog veleposlanstva. Bio je prisutan i Heiko Maas, bivši ministar vanjskih poslova i predsjednik Njemačko-poljskog instituta.

Napad njemačkog Wehrmachta na Poljsku započeo je 1. rujna 1939. godine, kada je Adolf Hitler objavio rat. Do danas su odnosi između dviju zemalja ekonomski i politički napeti zbog posljedica ovog strašnog sukoba. Međutim, spomenik u Berlinu samo je privremena mjera; Već se planira trajno spomen obilježje i njemačko-poljska kuća. Njemački Bundestag je 2020. godine zadužio saveznu vladu da stvori spomen mjesto kako bi se očuvalo sjećanje na poljske žrtve i kako bi se preoblikovala povijesna politika među narodima.

Opterećena povijesna politika

Ali nisu važna samo mjesta sjećanja. Pitanje zahtjeva za odštetom ozbiljno opterećuje odnose između Njemačke i Poljske. Ovi zahtjevi proizlaze iz golemih gubitaka i štete koju je Poljska pretrpjela tijekom Drugog svjetskog rata. Prema tvrdnjama poljske vlade i političkih predstavnika, posebice iz stranke PiS, iznos koji bi Njemačka trebala platiti za štetu procjenjuje se na više od 1,3 trilijuna eura. Međutim, savezna vlada u Njemačkoj je ove zahtjeve jasno odbacila. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock naglasila je da je pravno pitanje za Njemačku razjašnjeno i da savezna vlada nije spremna ući u pregovore o reparacijama.

Povijesno gledano, problem seže do Potsdamske konferencije 1945., na kojoj je odlučeno da se Poljska kompenzira kroz demontažu u sovjetskoj okupacijskoj zoni i kroz njemačku inozemnu imovinu. Međutim, savezna vlada vidi Ugovor dva plus četiri iz 1990. kao točku u kojoj je ovo pitanje reparacija konačno zaključeno. U ugovoru, koji Poljska nije potpisala, navedeno je da se granica Odra-Neisse prihvaća kao nova istočna granica Njemačke i da se Poljska odrekla daljnjih plaćanja odštete nakon rata.

Politički kontekst

Njemačko stajalište poljska vlada smatra neadekvatnim, posebice pod premijerom Mateuszom Morawieckim. PiS je godinama postavljao pitanje odštete te je u diplomatskoj noti krajem 2022. zatražio iznos od 1,3 trilijuna eura. Kako bi to potkrijepili, njemački i poljski odvjetnici pripremili su zajedničko pravno mišljenje, ali ono je zaključilo da Poljska nema pravo na odštetu. To je dovelo do daljnjih rasprava i neslaganja unutar obje nacije.

Poljska politika podijeljena je jer dok se prethodno vodstvo pod Donaldom Tuskom više nije aktivno bavilo pitanjem odštete, sadašnja vlada vidi potrebu da ih sustigne i ostaje pri svojim zahtjevima. Pritisak da se zagovara priznavanje i naknada na međunarodnoj razini raste. Čak i ako pitanje zahtjeva za odštetom ostane vruća tema, novootvoreni spomenik u Berlinu mogao bi biti znak novog dijaloga između dva naroda.

Ostaje za vidjeti hoće li ovaj dijalog konačno dovesti do toga da se stare patnje poljskih žrtava priznaju. Međutim, rasprava o pravdi i odšteti tek je na početku i nastavit će oblikovati odnose između Njemačke i Poljske.

Za više informacija o spomen obilježjima i zahtjevima za odštetu posjetite članke autora NZZ, Wikipedia, i dnevne vijesti.