Toplinski val: U Berlinu i Brandenburgu dosegnuto gotovo 35 stupnjeva!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Berlin će 22. lipnja 2025. doživjeti rekordne temperature do 34,7 stupnjeva. Buduće vremenske prognoze upozoravaju na grmljavinske oluje.

Berlin erlebt am 22. Juni 2025 rekordverdächtige Temperaturen von bis zu 34,7 Grad. Künftige Wetterprognosen warnen vor Gewittern.
Berlin će 22. lipnja 2025. doživjeti rekordne temperature do 34,7 stupnjeva. Buduće vremenske prognoze upozoravaju na grmljavinske oluje.

Toplinski val: U Berlinu i Brandenburgu dosegnuto gotovo 35 stupnjeva!

U nedjelju, 22. lipnja, ljetno sunce ugrijalo je duhove i temperature u Njemačkoj. U Potsdamu, Brandenburg, termometar se popeo na impresivnih 34,8 stupnjeva, dok je u berlinskoj četvrti Tempelhof bilo tek malo svježije na 34,7 stupnjeva. Iako su ove vrijednosti maksimalne vrijednosti za određeni dan, one ne predstavljaju vrhunske vrijednosti u mjesecu. Temperatura od 39,2 stupnja, koja je izmjerena u Cottbusu 19. lipnja 2022., i dalje je rekordna te se stoga smatra i najtoplijom lipnjom u regiji Daily Mirror prijavio.

U Saarbrücken-Burbachu je prošle nedjelje dosegnuta najviša temperatura u 2023. od 36,2 stupnja. No, dok mi uživamo u vrućini, vremenska prognoza je mješovita: na vidiku je zahlađenje uz mogućnost jakih grmljavinskih nevremena, tuče i nevremena. Ova predviđanja nisu slučajnost. Njemačka je već u lipnju 2022. iskusila prilično promjenjive vremenske uvjete s intenzivnim grmljavinskim nevremenom, obilnom kišom i, u nekim dijelovima, ekstremnom sušom, što je dovelo i do šumskih požara njemačke meteorološke službe objasnio.

Vremenski ekstremi kao nova normala?

Klimatske promjene pridonose povećanju vrućih dana. Osobito su pogođene ranjive skupine kao što su starije osobe, trudnice i kronični bolesnici te zdravi ljudi koji su ugroženi visokim temperaturama. Prema dnevne vijesti U Njemačkoj je već bilo 50 vrućih dana od toplinskog udara 2024. - 24 više nego u godini u kojoj klimatske promjene ne bi imale nikakvu ulogu.

Što to zapravo znači za stanovništvo? Rizik od toplinskog udara i iscrpljenosti povećava se u vrućim danima kada temperature prelaze 90 posto vrijednosti u posljednjih 30 godina. Mogu se prepoznati simptomi poput jakog znojenja, ubrzanog rada srca i vrtoglavice. Kako bi se to izbjeglo, ljudi bi trebali piti puno vode, nositi laganu i prozračnu odjeću i iskoristiti potencijalnu hladnoću noću.

Preventivne mjere i urbanizam

Kako bi ublažila posljedice vrućine, Njemačka se sve više oslanja na praktične mjere. Gradovi rade na akcijskim planovima za toplinu i stvaraju javne prostore za hlađenje. Razmatra se i izgradnja dodatnih fontana za piće i sadnja drveća kako bi se smanjile temperature okoline. Daju se i korisni savjeti o hlađenju jer reflektirajuće boje na krovovima mogu smanjiti temperaturu unutar zgrada do 7 stupnjeva.

Uvježbanim pogledom na trenutne vremenske podatke, postaje jasno da su ekstremi posljednjih nekoliko dana samo vrh ledenog brijega. Usredotočenost na preventivne mjere i sveobuhvatna urbana razvojna rješenja postaje imperativ više nego ikad kako bi se uzela u obzir kvaliteta života ljudi suočenih s klimatskim promjenama. Sljedeći dani neće donijeti samo vrućinu, već i priliku da se odahne što se tiče vremena.