Obitelj Qassim se bori za azil: strah od deportacije u Irak!
Obitelj Qassim bori se za svoje pravo da ostane u Brandenburgu nakon što im je odbijen zahtjev za azil. Pobjegli su od genocida IS-a.

Obitelj Qassim se bori za azil: strah od deportacije u Irak!
Situacija obitelji Yazidi Qassim u Njemačkoj baca jarko svjetlo na izazove s kojima se mnoge izbjeglice suočavaju. Obitelj je preživjela genocid koji je počinila Islamska država (IS) u sjevernom Iraku u ljeto 2014. i pobjegla je u Njemačku, gdje od 2022. žive u malom gradu Lychenu u Brandenburgu. Danas se obitelj bori za pravo na ostanak nakon što im je odbijen zahtjev za azil. Glasno rbb24 Obitelj je klasificirana kao “ekonomske izbjeglice” iako su bježali od zločina.
Qassimi se sastoje od roditelja Saeeda i Gazi i njihovo četvero djece, koji su se sada dobro integrirali nakon napora bijega. Jedanaestogodišnji Maatz bolje govori njemački nego kurdski, ide u školu i aktivan je u sportskom klubu. Ali iza ove fasade normalnosti krije se strah od moguće deportacije. Obitelj je podnijela tužbu protiv negativne odluke Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF), jer ih je BAMF optužio da su u Njemačku došli iz “motiva koji nisu povezani s azilom”.
Porast deportacija
Njemačko priznanje zločina ISIS-a nad Jezidima kao genocida u siječnju 2023. zapravo bi trebalo biti tračak nade. Ipak, Qassimi su ostali isključeni iz ovog priznanja. Sporazum između Njemačke i Iraka o olakšavanju deportacija, potpisan posljednjih mjeseci, dodatno je pogoršao situaciju. Od tada se povećao broj deportacija Jezida, a Brandenburg još nije odlučio o privremenoj zabrani deportacija. Iako Ministarstvo unutarnjih poslova Brandenburga uvjerava da će repatrijacija Jezida biti pažljivo ispitana, stalni strah od deportacije ostaje.
Ali brige Jezida ne završavaju s Qassimima. Glasno BR Izvješća o deportacijama su zabrinjavajuća: u listopadu 2023. jezidska obitelj s četvero malodobne djece deportirana je u Irak, a jedno od djece boluje od astme. Takvi incidenti ne samo da uzbuđuju one koji su pogođeni, već i mnoge aktiviste za ljudska prava, koji oštro kritiziraju praksu deportacije savezne vlade. Aktivist za ljudska prava Düzen Tekkal zahtijeva da federalna vlada ispuni svoj mandat da zaštiti Jezide.
Potreba za zaštitom i podrškom
Situacija je neizvjesna za preko 250.000 Jezida u Njemačkoj. Mnogi daju važan doprinos društvu, primjerice kao njegovatelji, a njihovi su životi i dalje zasjenjeni prijetnjom deportacije. Izvješća o neadekvatnoj obradi zahtjeva za azilom i povezanim izazovima su alarmantna. Godine 2024. samo je oko 36 posto zahtjeva za azilom Jezida iz Iraka dobilo status zaštite. Ublažavanje prakse deportacije čini se malo vjerojatnim u bliskoj budućnosti, čak i pod ekstremnim uvjetima koji i dalje prevladavaju u Iraku.
Qassimovi sada nestrpljivo čekaju odluku Upravnog suda u Potsdamu, dok otac obitelji, Saeed Qassim, izražava želju da u Njemačkoj izgradi novi život i nađe posao. Sudbina obitelji simbol je izazova s kojima se mnogi Jezidi suočavaju u Njemačkoj. Siguran i miran život – to je za mnoge i dalje dalek cilj.