Komemorativni događaj: Harald Arnold čita protiv zaborava spaljivanja knjige

Komemorativni događaj: Harald Arnold čita protiv zaborava spaljivanja knjige

U petak, 25. srpnja 2025., u knjižnici Fouqué u Brandenburgu an der Havel održat će se vrlo posebno čitanje. Autor Harald Arnold čitat će odlomke iz autobiografije Oskara Marije Grafa "Mi smo zarobljenici", koja nudi uzbudljive uvide u Grafov život od djetinjstva do kraja Prvog svjetskog rata i tijekom Münchenske Sovjetske Republike. Ovo čitanje održava se u sklopu obilježavanja spaljivanja knjiga koje se dogodilo 27. srpnja 1933. u Brandenburgu i mnogim drugim gradovima u Njemačkoj. Događaj počinje u 16:00 sati. a ulaz je slobodan. Ako bude kiše, čitanje će se održati u zatvorenom prostoru. Dodatne informacije možete dobiti na telefon (03381) 58 42 03.

Spaljivanje knjiga, koje je bilo dio nacističke kampanje “Protiv nenjemačkog duha”, počelo je 10. svibnja 1933. u nekoliko njemačkih gradova. Samo u Berlinu spaljeno je više od 20.000 knjiga, uključujući djela poznatih pisaca kao što su Bertolt Brecht i Erich Kästner. Oskar Maria Graf, čija su djela bila žrtva ovih spaljivanja, prosvjedovao je svojim pozivom “Spalite me!” i kritizirao tadašnje vlasti. Za vrijeme nacionalsocijalističke vladavine mnogi su pisci i umjetnici bili progonjeni, uhićeni i morali otići u egzil. Sam Graf je u jednom članku rekao da je užasnut što njegove knjige nisu spaljene i tražio da se predaju “čistom plamenu pogrebne lomače”. Ove upečatljive riječi odražavaju otpor koji su pokazali mnogi pisci.

Povijesni pregled

Osvrćući se na dramatičan tijek spaljivanja knjiga, važno je razumjeti njihove korijene. Ti postupci nisu bili samo besmislena destrukcija, već su imali i jasnu političku pozadinu. Nakon što su nacionalsocijalisti došli na vlast 30. siječnja 1933., članovi Njemačkog studentskog saveza, potpomognuti SA i SS-om, organizirali su ovu strašnu scenu. Pred tisućama ljudi okupljenih na Trgu opere, ministar propagande Joseph Goebbels pojavio se kao glavni govornik i stvorio privid nacionalnog jedinstva iskorijenjivanjem navodno “nenjemačkih” ideja.

U književnom kontekstu, Grafov apel dao je oslonac i drugim pjesnicima koji se ne smiju podcjenjivati. Njegov protest nadahnuo je Bertolta Brechta da napiše pjesmu o užasnoj stvarnosti da nečija vlastita djela ne bi trebala biti zahvaćena plamenom. Brecht, koji je i sam bio žrtva ove cenzure, prepoznao je apsurdnu stvarnost i objavio svoja razmišljanja o njoj. Njegove riječi pokazuju koliko su književnost i otpor snažno isprepleteni i koliko je danas važno promišljati te teme.

Znak sjećanja

Čitanje u knjižnici Fouqué više je od pukog književnog događaja; to je časno sjećanje na žrtve spaljivanja knjiga i snažan simbol protiv zaborava. Graf i brojni drugi pisci zalagali su se za vrijednosti kao što su sloboda i posebnost i stoga su uzori u borbi protiv ugnjetavanja do danas.

S obzirom na današnja zbivanja u raznim dijelovima svijeta, gdje su cenzura i zabrana književnosti ponovno na dnevnom redu, čin sjećanja i komuniciranja ove povijesti ostaje od velike važnosti. Čitanje je sastavni dio ove komemoracije i poziv svima koje zanima snaga književnosti i njezine zaštitničke vrijednosti.