Deportacije u Berlinu rekordne: 804 pogođene osobe u prvoj polovici godine!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Berlinski Senat planira značajno više deportacija 2025. godine, posebno iz Moldavije i Gruzije. Kontroverze prate mjere.

Der Berliner Senat plant 2025 deutlich mehr Abschiebungen, insbesondere aus Moldau und Georgien. Kontroversen begleiten die Maßnahmen.
Berlinski Senat planira značajno više deportacija 2025. godine, posebno iz Moldavije i Gruzije. Kontroverze prate mjere.

Deportacije u Berlinu rekordne: 804 pogođene osobe u prvoj polovici godine!

Crno-crveni Senat u Berlinu stvarno je nagazio na gas u prvoj polovici 2025. kada su u pitanju deportacije. Kako RBB24 Navodno je u tom razdoblju već deportirano 804 ljudi. To odgovara porastu od nevjerojatnih 56 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Pogled na podrijetlo deportiranih pokazuje da više od polovice dolazi iz Moldavije i Gruzije.

Ako se trenutni trend nastavi, Berlin bi ove godine mogao imati više od 1600 povrataka, što bi bio najveći broj od 2017. Čelnik parlamentarne skupine CDU-a Dirk Stettner zadovoljan je ovakvim razvojem događaja i vidi puno potencijala za mjere za povećanje učinkovitosti koalicije. S druge strane, SPD-ov glasnogovornik migracijske politike Orkan Özdemir skeptičan je i naglašava da iza svake deportacije stoji sudbina. “Desnopopulističkim” i “perfidnim” smatra zahtjev CDU-a da se izbjeglički aktivisti koji informiraju o planiranim deportacijama kažnjavaju.

Deportacije u brojkama

Značajan aspekt politike deportacije je taj da je od 1290 deportiranih osoba 1001 osoba prethodno bila pritvorena. Zanimljivo je i da se u Berlinu trenutno nalazi 17.078 osoba koje su dužne napustiti zemlju, od čega njih 13.030 ima toleriranu dozvolu. To znači da većina živi u pravnom limbu i čeka da se njihova situacija razjasni. Teoretski, samo 4048 ljudi može biti odmah deportirano.

Prepreke i izazovi

Izazovi ovih deportacija su različiti. Repatrijacije često ne uspijevaju ako se dotične osobe ne mogu pronaći na njihovoj navedenoj adresi. Mnogi su proširili upozorenja na društvenim mrežama o predstojećim deportacijama, smanjujući učinkovitost policije. Burkhard Dregger, glasnogovornik za unutarnju politiku berlinskog CDU-a, naglašava da policija zapravo može izaći u susret samo oko 10 posto ljudi koje treba deportirati.

Vrlo posebna situacija u Berlinu je zimska deportacijska stanica, koja se odnosi na mnoge strance koji moraju napustiti zemlju. Ovdje idu samo osuđeni kriminalci i opasni ljudi. Složena situacija politike azila i deportacije pokazuje da postoji mnogo različitih aspekata u ovom području koje politički akteri ne mogu uvijek u potpunosti shvatiti.

Ukratko, može se reći da je rasprava o deportacijama u Berlinu i šire i dalje vruća tema. Federalna agencija za građansko obrazovanje daje zanimljiv pregled politike deportacije u Njemačkoj kao cjelini, koji pokazuje da brojke općenito mogu jako varirati, čak i na razini cijele zemlje. Ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati i koje će se mjere u budućnosti razgovarati i provoditi.