Šumski požari: Tiha prijetnja kvaliteti naše vode do 2033.!

Šumski požari: Tiha prijetnja kvaliteti naše vode do 2033.!

Šumski požari hitan su problem, ne samo u SAD-u, već iu Njemačkoj. Istraživači sa Sveučilišta Colorado u Boulderu u nedavnoj su studiji otkrili da šumski požari imaju značajan dugoročni utjecaj na kvalitetu vode. Carli Brucker i njezin tim analizirali su 100.000 uzoraka vode iz 500 riječnih slivova u zapadnim Sjedinjenim Državama. Njihovi rezultati pokazuju da zagađivači iz šumskih požara – uključujući organski ugljik, fosfor i dušik – mogu oštetiti kvalitetu vode i do osam godina nakon požara. Ova su otkrića od velike važnosti jer imaju za cilj poboljšati strategije upravljanja vodom i ojačati otpornost na buduće požare, rekao je MDR.

U Njemačkoj postoje dobre vijesti u vezi s brojem šumskih požara. U 2023. godini zabilježeno je 1059 požara, što je smanjenje od gotovo 50 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema tome Savezni ured za okoliš Zahvaćena šumska površina iznosila je 1.240 ha, što je iznad višegodišnjeg prosjeka koji iznosi 710 ha. Ti su požari različito regionalno raspoređeni, a najveći broj ima Brandenburg s 251 požarom. Posebno je pogođena regija Jüterbog, gdje je izgorjelo više od 700 hektara na bivšem poligonu za vježbu zagađenom streljivom.

Uzroci i posljedice šumskih požara

Glavni uzrok većine šumskih požara u Njemačkoj je ljudska aktivnost, uključujući podmetanje požara i nepažnju. U preko 54 posto slučajeva uzrok je neoprezno ponašanje posjetitelja šume, kampera ili djece. Osim toga, više od 51 posto požara u 2023. nije imalo prepoznatljiv uzrok. Za usporedbu, prirodni uzroci kao što su udari groma odgovorni su samo za mali dio požara. Također su zabrinjavajuće prognoze koje predviđaju sve veći rizik od požara u nadolazećim desetljećima, zbog viših temperatura i manje oborina, navodi se u izvješću Greenpeace.

Posljedice šumskih požara ne osjećaju se samo lokalno. Oni mogu ugroziti stabilnost i vitalnost šumskih ekosustava. Konkretno, prizemni i tinjajući požari oštećuju korijenje biljaka, dok požari u krošnjama mogu rezultirati katastrofalnim gubicima usjeva. Istodobno, neke studije pokazuju da šumski požari mogu imati i pozitivne učinke na bioraznolikost stvaranjem ekoloških niša i poticanjem rasta novih vrsta.

Kako bi se buduće štete od šumskih požara svele na najmanju moguću mjeru, preporuča se promijeniti monokulture crnogorice u mješovite šume koje imaju veći udio tvrdog drva. To može učiniti šumu otpornijom na požare i u isto vrijeme promicati biološku raznolikost.

Ostaje za vidjeti koji će daljnji koraci biti potrebni za rješavanje izazova koje predstavljaju šumski požari u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj i šire. Međutim, jedno je sigurno: relevantnost odgovarajućih strategija upravljanja vodama nastavit će rasti u narednim godinama.