Budućnost europske sigurnosti: Potsdam raspravlja o strategijama!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 14. srpnja 2025. stručnjaci će u Potsdamu raspravljati o budućnosti europske sigurnosne i obrambene politike.

Am 14.07.2025 diskutieren Experten in Potsdam die Zukunft der europäischen Sicherheits- und Verteidigungspolitik.
Dana 14. srpnja 2025. stručnjaci će u Potsdamu raspravljati o budućnosti europske sigurnosne i obrambene politike.

Budućnost europske sigurnosti: Potsdam raspravlja o strategijama!

Stručnjaci su se jučer sastali u Potsdamu na uzbudljivoj raspravi o budućnosti europske sigurnosne i obrambene politike. Događaj se održao u državnom sjedištu u Heinrich-Mann-Allee i bio je posebno važan s obzirom na promjenjivu transatlantsku sigurnosnu situaciju. Potreba za neovisnom sigurnosnom organizacijom za Europu relevantnija je nego ikada, budući da drugi mandat predsjednika SAD-a Donalda Trumpa ostavlja prostora za nagađanja o budućoj ulozi SAD-a kao sile zaštitnice Europe. Stručnjaci, uključujući dr. Ronju Kempin iz Zaklade za znanost i politiku (SWP), raspravljali su o hitnim izazovima i potencijalnim mjerama za jačanje europske sigurnosne arhitekture. Postalo je jasno da EU mora redizajnirati svoju obrambenu i sigurnosnu politiku kako bi mogla na odgovarajući način odgovoriti na trenutačni razvoj događaja.

Koja je uloga EU u svijetu? Fraser Cameron opisuje EU kao "neobičnu supersilu", iako nema vojne resurse klasične supersile, ali još uvijek ima značajnu "meku moć" kroz svoje ogromno unutarnje tržište. EU trenutno predstavlja 16% globalne trgovine. Međutim, utjecaj EU na međunarodne standarde, poznat i kao "efekt Bruxellesa", uskoro bi mogao postati još važniji. Na mnogim mjestima, čak iu zemljama poput Indonezije i Brazila, ti standardi utječu na nacionalne prakse. No geopolitičke napetosti koje su porasle kao posljedica pandemije korona pokazuju da je na EU-u da razvije odgovarajuće instrumente za svoju vanjsku i sigurnosnu politiku.

Izazovi obrambene politike

Rasprava o europskoj vojsci dobila je zamah nakon riječi Jean-Claudea Junckera iz 2015. Pozvao je EU da formira jaču ujedinjenu vojnu frontu. Iako je od tada postignut napredak u zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici (CFSP), nije bilo pravog pomaka. Brojni stručnjaci, uključujući Michaela Gahlera, zastupnika u Europskom parlamentu, i generala Roberta Briegera, predsjednika Europskog vojnog odbora, naglašavaju da, iako je agresorski rat u Europi dao EU-u izvanrednu sposobnost djelovanja, ostaje nejasno hoće li ova dinamika potrajati.

U raspravi su se dotakli i rezultata Konferencije o budućnosti Europe 2021., na kojoj se raspravljalo o novim perspektivama za EU i ambicijama njezine sigurnosne politike. Ankete pokazuju jasan glas među građanima za jačanje europske vanjske i sigurnosne politike, ali ostaje za vidjeti kako će države EU-a odgovoriti na te zahtjeve. Potrebna je temeljita promjena u političkom razmišljanju kako bi se osiguralo da EU ima značajnu ulogu u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi, posebno u vrijeme kada prijetnja od strane nedržavnih aktera raste, a hibridno ratovanje je na redu.

Ukratko, rasprava o europskoj sigurnosnoj i obrambenoj politici nije samo tema za politologe ili vojne stratege, već utječe na sve u Europi. Ostaje pitanje: Je li EU spremna pozicionirati se kao ozbiljan igrač na globalnoj sceni? Što je potrebno za povećanje svijesti o sigurnosti u državama članicama i njihovo poticanje na suradnju?

Za više informacija o ovoj temi posjetite Mjesto okupljanja Potsdam, Europa u učionici ili ESUT.