Suche
Mein Konto
Alarm za kvalitetu zraka u Potsdamu: Koliko je zrak danas prljav?
Dana 12. rujna 2025. godine mjerne postaje izvijestit će o trenutnoj kvaliteti zraka u Potsdamu, s naglaskom na finu prašinu i zagađivače.
Alarm za kvalitetu zraka u Potsdamu: Koliko je zrak danas prljav?
U središtu Potsdama pomno se ispituje kvaliteta zraka. Dana 12. rujna 2025. godine, zahvaljujući stalno ažuriranim podacima s mjernih postaja, moći ćemo saznati što radi zrak koji udišemo. Ovdje je veliki fokus na finoj prašini (PM10), čija je granica 50 mikrograma po kubnom metru zraka. Ova se vrijednost ne smije premašiti više od 35 puta godišnje, kako izvještava maz-online.de.
Ali kako se zapravo mjeri kvaliteta zraka? Temelji se na tri središnje vrijednosti: finoj prašini, dušikovom dioksidu i ozonu. Postoje različite granične vrijednosti, u rasponu od “vrlo loše” do “vrlo dobre”. Vrijednosti iznad 200 μg/m³ za dušikov dioksid posebno su alarmantne i odmah izazivaju uzbunu. Naravno, važne su i preporuke za stanovništvo s različitim kvalitetama zraka. U kategoriji “jako loše” preporuča se izbjegavanje fizičkih napora na otvorenom.
Trenutna mjerenja i zdravstveni rizici
Izmjerene vrijednosti ažuriraju se svakih sat vremena i dostupne su građanima. Otprilike 20 minuta nakon mjerenja možete zabadati nos u podatke koji se čuvaju, iako su privremeni i nisu prikladni za daljnju obradu, kako platforma luftdaten.brandenburg.de pojašnjava. Naglašava se da su promjene moguće u bilo kojem trenutku, a konačni rezultati tada će biti objavljeni u godišnjem izvješću o kakvoći zraka.
Broj preuranjenih smrti u Europi uzrokovanih onečišćenjem zraka je impresivan. Procjenjuje se da je 2022. u EU bilo 239 000 smrtnih slučajeva zbog čestica, 70 000 od ozona i 48 000 kao posljedica dušikovog dioksida, prema eea.europa.eu. Ovo još jednom pokazuje koliko je situacija s kvalitetom zraka kritična.
Pogled u budućnost
S pozitivne strane, između 2005. i 2022. broj smrtnih slučajeva uzrokovanih česticama smanjen je za 45%. EU si je također postavila cilj smanjenja onečišćenja česticama za 55% do 2030. godine. Od 12. rujna na snazi su novi propisi o kvaliteti zraka, koji su bliže smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Međutim, unatoč ovom napretku, onečišćenje zraka ostaje najveći zdravstveni rizik za okoliš u Europi.
Svi možemo dati svoj doprinos poboljšanju kvalitete zraka. Informirajući se o trenutnim vrijednostima i prilagođavajući svoje ponašanje, poput odabira prijevoza ili ponašanja potrošača, imamo potencijal očuvati zrak čistim za buduće generacije. Jer jedno je jasno: zdravlje našeg okoliša i zdravlje ljudi usko su povezani.